Prosvjedi u četiri zemlje, različiti zahtjevi

U Francuskoj su u subotu stotine tisuća ljudi prosvjedovale zbog škola, plaća i cijena. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez procijenio je broj okupljenih na 550.000, a organizatori tvrde da ih je bilo 800.000 (TF1 Info). Prosvjedi su se istoga dana održali i u Belgiji, Italiji i Portugalu. Zajednički im je bio datum, ali ne i zahtjevi upućeni vlastitim vladama.

Školski bunt i francuski proračun

Prosvjed u Francuskoj počeo je pozivima objavljenima na internetu. Žutim prslucima, nezadovoljnima cijenama goriva, pridružili su se učenici koji prosvjeduju zbog manjka nastavnika i hladnih učionica, a zatim i sindikati CGT i Solidaires. Učenički je bunt počeo prije rasprave o proračunu. Reuters je 8. listopada izvijestio da su blokade srednjih škola (liceja) ušle u treći tjedan (Reuters).

Proračun za 2027. premijera Sébastiena Lecornua učenicima je potom dao konkretan povod za prosvjed. Predstavljen 1. listopada, na papiru povećava izdvajanja za obrazovanje, ali istodobno smanjuje broj nastavničkih radnih mjesta za 1.588 (Le Monde). Ministar obrazovanja Édouard Geffray smatra da smanjenje broja učenika opravdava taj rez. Učenici odgovaraju da njihove škole već ne mogu pronaći zamjenu za odsutne nastavnike.

Broj ukinutih radnih mjesta još se može promijeniti. Lecornu nema stabilnu većinu u Nacionalnoj skupštini, pa zastupnici mogu pregovarati o tim mjestima dok se proračun razmatra u parlamentu.

Većina prosvjednih povorki protekla je mirno, no u pojedinim je gradovima došlo do nasilja. U Limogesu je požar u velikoj mjeri uništio gradsku vijećnicu iz 19. stoljeća, prema lokalnom prefektu (TV5MONDE/AFP). Ubrzo nakon ponoći Lecornu je rekao da je privedeno 1.200 ljudi (TF1 Info). Taj je podatak privremen, a privođenje ne znači i osudu.

U susjedstvu, drukčiji razlozi

U Bruxellesu su pozivi na društvenim mrežama upućivali na francuski primjer. Nekoliko stotina mladih, većinom učenika koji govore francuski, prosvjedovalo je od Glavnog kolodvora zbog promjena u školstvu, izvijestio je BRUZZ. Povorka je počela mirno, a završila sukobima s policijom i privođenjem desetak ljudi. Učenici prosvjeduju protiv mjera Francuske zajednice Belgije, frankofone vlade koja upravlja školama u Valoniji i Bruxellesu. O tim školama ne odlučuju ni savezna vlada ni Europska unija.

Talijanski prosvjed organizirala je mreža izvan uobičajenih kanala. Italia in Piazza, građanska mreža nastala na aplikacijama za razmjenu poruka, prosvjedovala je zbog troškova života, cijena goriva i niskih plaća. U Milanu je marširalo više od 5.000 ljudi, prije nego što je skupina koja se odvojila od povorke počela gađati policiju kamenjem i petardama (Corriere della Sera). Oko 50 ljudi odvedeno je u policijsku postaju, a gotovo polovica bili su maloljetnici (ANSA). Mrežu ne vode ni sindikati ni političke stranke, pa vlada Giorgie Meloni u Rimu nema očitog partnera s kojim bi pregovarala.

U Portugalu je prosvjed organiziran u uobičajenom sindikalnom obliku. Konfederacija CGTP održala je povorke u Lisabonu, Portu i Coimbri, a njezin čelnik Tiago Oliveira zatražio je opće povećanje plaća za 15 posto i minimalnu plaću od 1.100 eura od siječnja 2027. (CGTP). Zahtjev ima rok: sindikat najavljuje sljedeći prosvjed za 24. studenoga, kada bi parlament trebao održati završno glasovanje o proračunu za 2027. (CGTP)

O čemu EU odlučuje, a o čemu ne

Četiri zemlje suočavaju se sa sličnim gospodarskim okolnostima. Inflacija u europodručju u rujnu je dosegnula 3,8 posto, a cijene energije bile su 18,8 posto više nego godinu prije (Eurostat). Ovoga je mjeseca poskupjelo i zaduživanje. Rasprodaja obveznica podigla je kamatne stope koje Francuska i Italija plaćaju na svoj dug (To Brief).

Na proračune triju od tih četiriju zemalja utječu i pravila EU-a. Francuska, Belgija i Italija podvrgnute su postupku prekomjernog deficita, kojim EU prati zemlje čiji proračunski manjak prelazi granicu od 3 posto gospodarske proizvodnje (članak 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vijeće Europske unije). Postupak ograničava brzinu rasta javne potrošnje, ali ne određuje koja će nastavna mjesta biti ukinuta. O tome odlučuju francuski ministri i zastupnici.

To što su se prosvjedi održali istoga dana nije im dalo zajednički zahtjev, a ne postoji ni jedna vlast koja bi mogla odgovoriti na sve njih. O tome hoće li učenici zadržati svoje nastavnike odlučit će francuski zastupnici glasovanjem o 1.588 radnih mjesta te vlada Francuske zajednice u Bruxellesu. Plaće i cijene stvar su vlade Meloni u Rimu i portugalskog parlamenta, koji će glasovati o proračunu 24. studenoga.