Četiri članice traže jamstvo za Ukrajinu

Europska unija već dvije godine Ukrajini prosljeđuje dobit od zamrznute ruske državne imovine. Švedska, Nizozemska, Španjolska i Poljska sada žele otići korak dalje: iskoristiti 210 mlrd. eura same glavnice kao jamstvo za novo financiranje Ukrajine (Reuters, Kyiv Independent). Razlika između dobiti i glavnice ovdje nije tehnička pojedinost, nego politička srž cijele rasprave.

Novac od kamata već se koristi. EU je Kijevu dosad prenio 8 mlrd. eura, uključujući posljednju tranšu od 1,4 mlrd. eura u kolovozu (EEAS). Temeljne rezerve ostaju pravno blokirane na temelju uredbe EU-a o sankcijama, ali nisu oduzete kao vlasništvo (Eur-Lex, Uredba Vijeća 2022/334). Pismo četiriju vlada Europskoj komisiji traži ponovno otvaranje „novih mogućnosti” za mobilizaciju tih rezervi. Budući da je prihod od dobiti već raspoređen, „nove mogućnosti” u praksi znače glavnicu.

Jaz koji dobit ne može zatvoriti

Četiri vlade ne traže izravnu zapljenu. Njihov se prijedlog najpreciznije može čitati kao pokušaj da se oblikuje zajam ili jamstveni mehanizam oslonjen na zamrznute rezerve, bez formalnog oduzimanja ruske imovine (Euronews, El País). No i blaža inačica takvog plana natjerala bi EU da prijeđe granicu koju je dosad namjerno izbjegavao.

Računica objašnjava zašto se pitanje vraća sada. Godišnja izvanredna dobit iznosi otprilike 2,5 do 3 mlrd. eura, prema izvješću francuskog Senata, a svako snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke smanjuje taj iznos. U odnosu na procjenu Europske komisije da će Ukrajini do kraja 2027. trebati 90 mlrd. eura financiranja (Tagesschau), prihod od kamata koji se još i smanjuje ne može zatvoriti rupu. Politički argument četiriju država glasi: Rusija je prouzročila razaranje, pa njezine blokirane rezerve trebaju ponijeti veći dio tereta prije europskih poreznih obveznika.

Tko odlučuje, a tko nosi rizik

Lanac odlučivanja ovdje je presudan. Europska komisija može osmisliti financijske opcije, ali odluku donose države članice. U vanjskoj politici EU-a potrebna je jednoglasnost, što znači da svaka država može uložiti veto. Belgija zato ima posebno snažnu poziciju: oko 193 mlrd. eura zamrznute imovine nalazi se u Euroclearu, središnjem depozitoriju vrijednosnih papira sa sjedištem u Bruxellesu (Trends-Tendances).

Belgija podupire Ukrajinu, ali ne želi sama preuzeti pravni i financijski rizik. Le Monde je izvijestio o približno 200 pravnih postupaka protiv Eurocleara i devet arbitražnih obavijesti protiv same Belgije (Le Monde). Rusija već izravno pritišće depozitorij (Boursorama/AFP). Njemački pravni komentari upozoravaju da čak i ruske sudske odluke koje se u Europi ne mogu provesti povećavaju rizik od odmazde prema europskoj imovini u Rusiji (beck-aktuell).

Švedska je ponudila da pokrije svoj dio jamstava za Belgiju (SVT). Nizozemska je tijekom neuspjelog prosinačkog pokušaja uspostave strukture oslonjene na rusku imovinu ponudila oko 14 mlrd. eura jamstava (NOS). Belgija je taj model blokirala, a rasprava je odgođena.

Pariz i Berlin postavljaju granice

Francuska i Njemačka prihvaćaju korištenje dobiti i vide privlačnost šireg financijskog inženjeringa. Formalnu zapljenu državne imovine ipak ne prihvaćaju. Bundestag je odbacio prijedlog Zelenih da se zamrznuta imovina u cijelosti stavi na raspolaganje Ukrajini (Bundestag). Odbor francuskog Senata uvjetovao je potporu strogim poštovanjem međunarodnog prava i očuvanjem povjerenja ulagača u imovinu denominiranu u eurima (Sénat).

Njihov zajednički stav sužava prostor Europskoj komisiji. Svaki izvediv plan mora učiniti tri stvari: ostaviti rezerve pravno u ruskom vlasništvu, zaštititi Belgiju od toga da sama bude izložena tužbama i uvjeriti ulagače da Europa neće tretirati strane državne rezerve kao politički instrument. Nijedan postojeći prijedlog zasad nije ispunio sva tri uvjeta.

Četiri potpisnice jasno su imenovale jaz između ukrajinskih potreba i modela koji se oslanja samo na dobit. Odgovor koji nisu dale, a koji će Belgija, Francuska i Njemačka sada tražiti, glasi: tko obeštećuje Euroclear, tko preuzima trošak ruske odmazde i tko jamči konstrukciju ako neko buduće Vijeće EU-a, u kojem sjede sve države članice, izglasa ukidanje sankcija pa rezerve moraju biti vraćene. Dok se ispod tih odgovora ne pojave potpisi, 210 mlrd. eura ostat će ondje gdje jest.