Četiri članice različito uvjetuju zaštitu Ukrajinaca

Od 5. kolovoza Ukrajinci koji traže novu dozvolu privremene zaštite u Europskoj uniji moraju dokazati da su ispunili vojne obveze propisane ukrajinskim zakonodavstvom. Taj uvjet ne odnosi se na milijune ljudi koji već imaju zaštitu. No odluka EU-a toliko je neodređena da države provode različite provjere, primjenjuju različite dobne granice i prihvaćaju različite isprave. Dokaz koji će podnositelj morati predočiti sada ovisi o državi u kojoj predaje zahtjev.

Što je EU odlučio, a što je ostavio otvorenim

Vijeće Europske unije, u kojem vlade država članica utvrđuju zajedničku politiku, usvojilo je 30. srpnja Odluku 2026/1912. Njome je privremena zaštita produljena do ožujka 2028., uz novi uvjet poštovanja vojnih obveza. Mjeru je predložila Europska komisija, dok Europski parlament nije sudjelovao u zakonodavnom postupku. Za njezinu su provedbu sada zadužena nacionalna migracijska tijela.

Prema tekstu odluke, podnositelji zahtjeva moraju dokazati da su ispunili ukrajinske vojne obveze „ako je to primjenjivo”. Nisu određeni ni spol ni dobna skupina, a nije propisana ni isprava koja bi služila kao dokaz. Od novog uvjeta izuzeti su svi koji su prije 31. srpnja neprekidno uživali zaštitu u istoj državi članici. Time je obuhvaćena velika većina ukrajinskih muškaraca u Europi: prema Eurostatu, privremenu je zaštitu ukupno imalo 4,43 milijuna ljudi.

Preseljenje u drugu državu članicu ipak bi i postojećeg korisnika moglo podvrgnuti novoj provjeri. Izuzeće je, naime, vezano uz neprekidan boravak u jednoj državi.

Češka i Švedska: isto pravilo, različite provjere

Češka je 5. kolovoza počela provjeravati podnositelje zahtjeva u dobi od 18 do 60 godina (Czech IPC/OAMP). Prag je uveo najstrožu javno objavljenu provjeru: službenici traže i ispis podataka iz ukrajinskog sustava vojne evidencije Reserv+ i uvid u podnositeljev digitalni profil uživo kako bi ih usporedili. Početkom rujna ministar unutarnjih poslova Lubomír Metnar izjavio je da se udio vojno sposobnih osoba među novim podnositeljima zahtjeva znatno smanjio (Novinky).

Švedska provjerava muškarce od 23 do 65 godina. Njezina Agencija za migracije prihvaća širi krug isprava, među kojima je i pečat o izlasku u putovnici koji nije stariji od 90 dana (Migrationsverket). U smjernicama Agencije nije objašnjeno zašto je gornja dobna granica postavljena na 65 godina.

Njemačka i Poljska: bez javno dostupnih uputa

Dozvole boravka koje Njemačka izdaje Ukrajincima temelje se na obvezujućoj odluci EU-a, ali javna savezna uputa o dobnim skupinama i potrebnim ispravama još nije objavljena (§24 Residence Act). Ni poljske upute za registraciju ne spominju vojnu evidenciju ni novi uvjet (gov.pl). Moguće je da postoje neobjavljene interne upute, no podnositelji zahtjeva u dvjema državama koje su primile među najvećim brojem Ukrajinaca u Europi (Eurostat) ne mogu unaprijed znati koje će dokaze vlasti od njih tražiti.

Zaseban i stroži danski zakon

Danska je na temelju ugovornog izuzeća ostala izvan zajedničkog azilnog sustava EU-a, pa se odluka Vijeća na nju ne primjenjuje. Kopenhagen je donio vlastiti zakon, koji je stupio na snagu 3. rujna i obuhvaća muškarce od 23 do 59 godina (Berlingske). Dansko rješenje u jednom je dijelu strože od europskoga: vlasti mogu oduzeti već izdane dozvole ako su zahtjevi podneseni nakon 25. lipnja, čak i kada su odobreni prije stupanja zakona na snagu. Udruženja općina i organizacije civilnog društva upozorili su da takvo povratno djelovanje može dovesti do razdvajanja obitelji (KL).

Još se ne zna koliko je ljudi pogođeno

Podaci o odbijenim zahtjevima nakon kolovoza ne postoje na razini cijele Europske unije. Češke vlasti izvijestile su o desecima slučajeva dnevno, dok švedske, njemačke i poljske migracijske službe čije su objave pregledane za ovaj članak nisu objavile broj odbijenica. Budući da se uvjet primjenjuje samo na novo odobrene statuse, s njime se susreće tek dio ukupnog broja zaštićenih osoba. Šest tjedana nakon početka primjene mjere i dalje se ne zna koliki je taj dio ni koliko je zahtjeva odbijeno.

Pravna osnova još nije provjerena pred sudom

Steve Peers, stručnjak za pravo EU-a koji je prvi otvorio to pitanje, ustvrdio je da ovlast Vijeća za produljenje privremene zaštite ne podrazumijeva nužno i pravo da suzi krug osoba koje na nju imaju pravo. Razlozi za isključenje navedeni u samoj Direktivi o privremenoj zaštiti odnose se na teška kaznena djela i sigurnosne prijetnje, a ne na neispunjavanje vojnih obveza prema zakonima druge države (Directive 2001/55). Vijeće smatra da ovlast za produljenje zaštite uključuje i određivanje novih uvjeta. Sudovi to tumačenje još nisu provjerili. Odbijeni podnositelj zahtjeva morao bi odluku najprije osporiti pred nacionalnim sudom, koji bi potom mogao zatražiti da pravno pitanje razmotri Sud Europske unije.

Dok su podaci o odbijenim zahtjevima još nepotpuni, mjera je već dovela do neujednačenih provjera diljem Europe, a zasad nema dokaza da pridonosi ukrajinskoj mobilizaciji.