Četiri države blokiraju cilj od 90%

Njemačka, Italija, Poljska i Češka, prema diplomatskim informacijama, okupile su dovoljno potpore da zaustave i kompromisni prijedlog Europske komisije o emisijama automobila. Ako se taj blok održi, nijedna verzija prijedloga ne može proći Vijeće EU-a, u kojem nacionalne vlade glasuju o zakonodavstvu Unije, bez ustupaka njihovim zahtjevima. Spor se svodi na to koliko fleksibilnosti Europa želi ugraditi u izlazak iz motora s unutarnjim izgaranjem i tko plaća cijenu kad rokovi postanu politički i industrijski stvarni.

Aritmetika koja zaključava pregovore

Prema važećem pravu EU-a, novi automobili prodani nakon 2035. moraju smanjiti emisije CO2 iz ispušnih cijevi za 100 posto u odnosu na razine iz 2021., što u praksi znači kraj prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila (EUR-Lex). Komisija je predložila ponovno otvaranje tog cilja i njegovo spuštanje na 90 posto, čime bi ostao uzak prostor za automobile na sintetička ili obnovljiva goriva (Reuters/MarketScreener, EUobserver).

Njemačka i Italija na sastanku ministara okoliša 25. lipnja dale su do znanja da im je i cilj od 90 posto previše ograničavajući, objavili su Bloomberg i RMF.

Većina zakonodavstva EU-a donosi se kvalificiranom većinom: za prolaz je potrebno najmanje 15 od 27 vlada, koje predstavljaju 65 posto stanovništva Unije (Vijeće EU-a). Za blokadu protivnicima trebaju četiri države koje zajedno imaju više od 35 posto stanovnika. Njemačka, Italija i Češka imaju dovoljnu demografsku težinu, ali samo tri vlade. Poljska daje četvrti glas i podiže blok na oko 42 posto, iznad oba praga (Eurostat, RMF).

Blokirajuća manjina ne može sama napisati alternativni zakon. Može prisiliti drugu stranu na pregovore.

Četiri prijestolnice, četiri različita zahtjeva

Države koje traže fleksibilnost slažu se oko smjera, ali ne i oko detalja. Njemačka želi više vremena, priznavanje e-goriva, odnosno sintetičkih goriva proizvedenih od uhvaćenog CO2 i obnovljive električne energije, te zaštitu plug-in hibrida. Italija traži prostor za biogoriva i “tehnološku neutralnost”, načelo prema kojem regulator ograničava emisije, ali ne propisuje koja ih vrsta motora mora zadovoljiti. Težina Rima proizlazi iz automobilskog sektora koji je 2024. proizveo 591.000 vozila, u odnosu na 1,74 milijuna 2000. godine (OICA).

Češka, čije je gospodarstvo snažno vezano uz opskrbni lanac Škode, traži blaža pravila prije 2030. kako bi proizvođači izbjegli visoke kazne tijekom prijelaza. Poljska to postavlja kao pitanje pravednosti: tko snosi trošak i u kojem roku.

Električni se automobili prodaju. Udio punjivih automobila u novim registracijama u Italiji dosegnuo je početkom 2026. 16,7 posto, dok je europski prosjek bio 31,6 posto (Repubblica). Četiri države ne tvrde da se prijelaz ne događa, nego da radnici i dobavljači trebaju fleksibilnije instrumente kako bi ga preživjeli.

Argument za stroga pravila i francuska nejasnoća

Sedam država, među njima Danska, Francuska, Nizozemska, Španjolska i Švedska, početkom lipnja upozorilo je Bruxelles da ne ublažava pravila. Njihov je argument da bi povlačenje narušilo povjerenje ulagača koji već grade tvornice električnih automobila i baterija (Euronews). Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra ponovio je tu poruku na Vijeću 25. lipnja, nazvavši rast prodaje električnih automobila “spektakularnim” (Economic Times/Reuters).

Švedska dobro pokazuje logiku tog tabora. S više od 40 posto udjela električnih automobila u novim registracijama i troškom električne vožnje koji je po kilometru otprilike upola niži od dizela, Stockholm je infrastrukturu gradio prema postojećim pravilima (Energimyndigheten, Nordea). Slabljenje cilja trošak prebacuje prema državama koje su krenule prve.

Francuska je ključna nepoznanica. Pariz je potpisao pismo sedam država, ali je s Rimom objavio i zajedničku izjavu u kojoj naglašava radna mjesta i potrebu da Europa ne propisuje jednu tehnologiju motora (Adnkronos). Francuska prihvaća smjer za 2035., ali istodobno traži zaštitu za vlastiti posrnuli opskrbni lanac automobilske industrije. Nije jasno hoće li ta pozicija izdržati do završnog glasovanja.

Sam blok četiriju država zasad počiva na diplomatskim izvješćima, ne na objavljenom popisu glasova (Bloomberg). Komisijin tekst još nije dovršen, a zahtjevi četvorke nisu isti: njemačko inzistiranje na sintetičkim gorivima ne štiti iste tvornice kao talijanski zahtjev za biogorivima ili češka potreba za blažim kaznama. Proizvođači automobila, dobavljači i ulagači u baterije u svih 27 država iz ovog spora iščitavaju jedno pitanje: mogu li planirati prema stabilnom pravilu ili ne?