Nordijci pritisnuli Wanga zbog Rusije

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi početkom srpnja obišao je Dansku, Švedsku, Finsku i Norvešku, pri čemu je Švedsku posjetio prvi put u 22 godine. Peking je turneju predstavio kao razgovor o partnerstvu i slobodnoj trgovini. Nordijske su vlade, međutim, u prvi plan stavile tvrđu temu: kineski odnos s Rusijom za Europu je sigurnosni problem i ne može ga potisnuti nikakav trgovački dnevni red.

Prije nekoliko godina Wang bi naišao na drukčiji politički okvir. Finska i Švedska tada su bile vojno nesvrstane, s Kinom su razgovarale o trgovini, a sigurnosna pitanja držale na većoj udaljenosti. Danska i Norveška, iako osnivačice NATO-a, često su slijedile sličan obrazac. To se promijenilo nakon što je Finska ušla u NATO 2023., a Švedska 2024. Wang je sada razgovarao s četiri savezničke vlade čija se sigurnosna politika temelji na odvraćanju Rusije, iste one Rusije za koju se Peking optužuje da je vojno podupire.

Finska je povukla crtu

Najoštriji ton postavila je Finska. Ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen u razgovorima s Wangom stavila je ruski rat i europsku sigurnost u središte dnevnog reda (finska vlada). Javno je poručila da potpora Rusiji dovodi u pitanje europsku sigurnost te izrazila žaljenje zbog produbljivanja kinesko-ruske suradnje (Yle). Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1.340 kilometara i vanjsku politiku gradi oko zaštite neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti (finsko Ministarstvo vanjskih poslova). Valtonen je govorila kao ministrica države na prvoj crti NATO-a, a ne kao oprezna posrednica.

Danska je istu poruku iznijela u komercijalnijem okviru. Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen rekao je da je „duboko zabrinut” zbog kineske potpore ruskom ratu, ali je istodobno priznao važnost Kine za dansko gospodarstvo (Politiken). Wang je od Kopenhagena zatražio da odigra „konstruktivnu ulogu” u odnosima EU-a i Kine, no kinesku tvrdnju da je Løkke pohvalio bilateralnu trgovinsku suradnju danska strana nije potvrdila (BT). U Švedskoj je ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard Ukrajinu označila kao jednu od ključnih tema, a otvorila je i slučaj zatočenog švedskog izdavača Guija Minhaija.

Što je Wang dobio, a što nije

Wangova turneja odvijala se uz sve tvrđu pozadinu u Berlinu. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je kineskog veleposlanika na razgovor nakon izvješća da su se ruski vojnici obučavali u kineskim vojnim objektima. Reuters se pozvao na interne ruske vojne dokumente, a Welt na europske obavještajne izvore (t-online, n-tv). Cjelovit javni dokazni lanac ne postoji, a Peking optužbe odbacuje. No i kao nerazjašnjena, ta tvrdnja europskim vladama otežava da Kinu tretiraju kao običnog trgovinskog partnera.

Wang je putovanje uokvirio kao diplomatsko otvaranje. Kina je objavila da je nordijske zemlje posjetio na poziv njihovih ministara vanjskih poslova. Peking pritom koristi jezik partnerstva, slobodne trgovine i dublje suradnje, čime nastoji ublažiti europski program „smanjenja rizika”: politiku kojom EU želi smanjiti kritične ovisnosti o Kini, ali bez potpunog prekida gospodarskih veza.

Kanal između EU-a i Pekinga ostaje otvoren. Bruxelles i Peking krajem lipnja pokrenuli su trgovinske konzultacije na ministarskoj razini, s listopadom kao rokom za rezultate (EUnews). Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da će EU reagirati ako Peking do tada ne pokaže konkretan napredak u trgovinskoj uzajamnosti (Euronews). EU od 2019. Kinu istodobno smatra partnerom za suradnju, gospodarskim konkurentom i sustavnim suparnikom (Europska komisija).

Nacionalne prijestolnice ne mogu same određivati trgovinsku politiku EU-a. No mogu oblikovati političko ozračje u Europskom vijeću, tijelu u kojem šefovi država i vlada određuju smjer Unije. Tjedan u kojem su nordijske vlade javno povezivale Kinu s Rusijom učvršćuje to ozračje uoči listopada.

Turneja nije donijela opipljiv rezultat: nema dogovora o Ukrajini, nema trgovinskog ustupka, nema novog plana sankcija. Wang je dobio pristup. Nordijske su zemlje zadržale diplomatski kanal otvorenim, ali su jasno pokazale da će Rusija biti cijena svakog toplijeg razgovora s Pekingom.