Francuska progoni ruski tanker bez zastave

Francuski ratni brod danima je pratio Tagor otvorenim Atlantikom prije nego što se ukrcao na tanker zapadno od Bretanje. Brod je usred plovidbe promijenio zastavu, s Madagaskara na Kamerun, ali obje su registracije bile nevažeće. Ruski kapetan odbio je postupiti po zapovijedima francuske mornarice (Maritime Executive). Britanski ratni brod pomogao je pratiti plovilo tijekom noći (NDTV).

Tagor je sada u zaljevu Douarnenez, pod kaznenom istragom zbog défaut de pavillon, odnosno plovidbe bez valjane zastave. Francuska je i prije zaustavljala tankere iz ruske flote u sjeni, ali ovo je prvi slučaj u kojem zapljena vodi prema kaznenom postupku, a ne samo administrativnoj novčanoj kazni (Euronews). Predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je izbjegavanje sankcija „neprihvatljivim” (DW). Francuska sada provjerava može li fizičko presretanje postati učinkovit pravni instrument.

Jedna država djeluje dok se 27 njih ne može dogovoriti

Francuska se pri ukrcaju na takve tankere oslanja na UNCLOS, Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, temeljni međunarodni ugovor koji uređuje prava na moru. Njezin članak 110. dopušta ratnim brodovima da na otvorenom moru zaustave plovilo ako ono nema valjanu zastavu (Völkerrechtsblog). Time Pariz zaobilazi glavni problem Europske unije: promjena sankcija traži jednoglasnost, što znači pristanak svih 27 država članica, dok nekoliko pomorskih država odbija najstrožu mjeru koja je na stolu.

Očekuje se da će 21. paket sankcija EU-a, najavljen za početak lipnja, obuhvatiti dodatne tankere iz flote u sjeni (Livemint). No potpuna zabrana pomorskih usluga, kojom bi se europskim tvrtkama zabranilo osiguravanje, popunjavanje posadom ili servisiranje brodova koji prevoze rusku naftu, i dalje je blokirana. Prema Euronews Greece, Grčka i Malta tvrde da se takva zabrana može uvesti samo ako najprije djeluje G7, skupina velikih zapadnih gospodarstava. Cipar je isto stajalište podupro tijekom pregovora o 20. paketu sankcija. Grčke, ciparske i malteške tvrtke zarađuju milijarde na pomorskim uslugama za brodove koji prevoze ruski teret, što objašnjava zašto se upravo te tri vlade najžešće protive zabrani.

Poljska predvodi suprotni blok. Sedam država članica zatražilo je stroža ograničenja za flotu u sjeni (Newsmax Polska). Poljska i Danska održale su zajedničke vježbe ukrcaja na sumnjive brodove iz te flote (PolSOF). Ovaj spor oko sankcija zato ne dijeli samo strože i blaže pristupe Rusiji, nego države koje su spremne djelovati i one koje im to ne žele dopustiti.

Baltičko odmjeravanje snaga

Čak i države koje zagovaraju oštriji pristup nailaze na granice u vlastitim vodama. Estonski ministar vanjskih poslova pohvalio je francusko zaustavljanje kao „pravi signal” (ERR). No Estonija je priznala da ukrcaj na tankere u Baltiku nosi previsok rizik: ruski eskortni brodovi prate tankere i odvraćaju provedbu sankcija u trenutku kontakta. Danska kontrolira jedine ulaze u Baltik, Danske tjesnace, ali nije provela nijedan ukrcaj.

Francuska može djelovati na otvorenom Atlantiku zato što ondje nema ruskih mornaričkih pratnji. U Baltiku, gdje je promet flote u sjeni najgušći, blizina ruskih baza potpuno mijenja računicu. Provedba sankcija događa se ondje gdje je najsigurnija, a ne ondje gdje je najpotrebnija.

Rusija se pritom prilagođava. Sustavno prebacuje brodove iz flote u sjeni u vlastiti registar (Ukrainska Pravda). Brod koji plovi pod valjanom ruskom zastavom više nije bez državne pripadnosti i ne može se zaustaviti prema članku 110. UNCLOS-a. Ako Moskva dovrši tu preregistraciju, zatvara se pravni put na koji se Francuska sada oslanja. Bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, koje bi Rusija vetirala, ne postoji očita zamjena.

Tagor stoji u francuskom zaljevu, a njegov se kapetan suočava s kaznenom odgovornošću. Istodobno, brod po brod, Rusija zatvara rupu u pravu koja je taj ukrcaj uopće omogućila.