Francuska se zadužuje sve skuplje

Francuska se zadužuje sve skuplje, a u ponedjeljak se zabrinutost prelila i na euro. U azijskom trgovanju, dok se veći dio Europe još nije probudio, jedan je euro vrijedio oko 1,1161 dolara, najmanje od svibnja 2025. (MUFG). Redoslijed kretanja na tržištima upućuje na to da je rizik vezan uz francuski proračun pridonio padu eura, ali ne otkriva koliki je bio njegov udio.

Pad tečaja eura prema dolaru može značiti da euro slabi, da dolar jača ili oboje. Referentni tečaj Europske središnje banke, koji se utvrđuje jednom dnevno u unaprijed određeno vrijeme, pokazao je blaži pad: u ponedjeljak je iznosio 1,1204 dolara za euro, prema 1,1225 u petak 2. listopada (Europska središnja banka).

Najprije su porasli prinosi francuskih obveznica

U petak je trošak francuskog desetogodišnjeg zaduživanja dosegnuo 4,993 posto, oko 1,59 postotnih bodova više od njemačkog (158,67 baznih bodova; jedan bazni bod jednak je stotinki postotnog boda) (Dow Jones). Ta razlika u prinosima pokazuje koliko veći povrat ulagači traže da bi posudili novac Parizu umjesto Berlinu. Francuski financijski mediji povezali su pritisak s osporavanim proračunom za 2027. (L'Agefi).

Euro je najnižu vrijednost tijekom noćnog trgovanja dosegnuo nakon toga, a oslabio je i prema funti i švicarskom franku. Sam rast dolara ne bi objasnio pad prema tim valutama. ING-ov strateg Chris Turner protumačio je šire slabljenje kao znak da ulagači zbog rizika vezanog uz francuski proračun traže veći povrat za držanje imovine u eurima (ING).

Očekivanja o kamatnim stopama upućuju u istom smjeru. ING procjenjuje da su tržišta od kraja rujna smanjila očekivanja rasta kamatnih stopa Europske središnje banke za oko 30 baznih bodova, nasuprot približno 13 baznih bodova kod američkih Federalnih rezervi (ING). Ako se očekuje da će depoziti i obveznice u eurima donositi manje, imovina u dolarima postaje privlačnija.

Što nam vremenski slijed ne može pokazati

Ponedjeljak je produljio pad koji je već trajao: euro je slabio četiri tjedna zaredom (Reuters). I dolar ima svoju priču. Ricardo Amaro iz Oxford Economicsa dio šireg pada eura tijekom 2026. pripisuje promjenama tržišnih očekivanja o politici američkih Federalnih rezervi (DW).

Španjolska je u priču ušla kasnije. Premijer Pedro Sánchez raspisao je izvanredne izbore za 29. studenoga u 9.18 po madridskom vremenu, nakon što je euro već dosegnuo noćni minimum u azijskom trgovanju (La Moncloa). Najava nije mogla objasniti raniji pad, no do podneva su porasli i troškovi španjolskog zaduživanja (Europa Press), pa je izborna vijest utjecala na kasnije trgovanje.

Pritisak na Francusku potom je popustio. Do kraja ponedjeljka razlika između francuskih i njemačkih prinosa smanjila se na oko 136–137 baznih bodova (Reuters putem LSE). Tijekom poslijepodneva u New Yorku euro se vratio na oko 1,1211 dolara, iako je tog dana i dalje bio niži za 0,36 posto (Reuters). Oporavak eura i sužavanje razlike u prinosima dogodili su se približno istodobno, što je u skladu s francuskim objašnjenjem pada, ali ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.

Tko snosi trošak

Najizravniji trošak postupno snosi francuska riznica. Postojeće obveznice nose fiksnu kamatu, pa se viši tržišni prinosi na Francusku odražavaju tek kada izda novi dug ili zamijeni obveznice kojima je dospjelo vrijeme otplate.

Francuska je 1. listopada prodala sve ponuđene obveznice, ukupno 11,999 mlrd. eura, ali je za obveznicu s dospijećem 2036. platila prinos od oko 4,93 posto; na aukciji 3. rujna prinos je bio 4,23 posto (Reuters, Le Monde). Taj rast prinosa zabilježen je prije ponedjeljka i pokazuje da je zabrinutost rasla već tjednima. Ministar financija Roland Lescure ustvrdio je da je aukcija potvrdila čvrst kreditni ugled Francuske (Boursorama). Aukcija pokazuje da se Francuska može zaduživati, a prinosi otkrivaju cijenu tog zaduživanja.

Viši troškovi prelijevaju se i izvan državne riznice. Svaki dodatni euro za kamate smanjuje iznos koji vlada može potrošiti na druge namjene, osim ako poveća poreze ili se dodatno zaduži. Kupci novih francuskih obveznica dobivaju jer osiguravaju viši prinos, dok postojeći vlasnici koji ih moraju prodati gube: obveznica s nižom kamatom vrijedi manje kada nove nose viši prinos.

Podaci upućuju na uži zaključak od tvrdnje da je Francuska prouzročila cijeli pad eura. Euro je već slabio, a dolar jačao, no čini se da su zabrinutosti zbog francuskog proračuna dodatno pritisnule zajedničku valutu u ponedjeljak. Francuska se i dalje može zaduživati, ali ulagači su za desetogodišnji zajam tražili oko 0,7 postotnih bodova viši prinos nego na usporedivoj rujanskoj aukciji. Taj će se račun povećavati sa svakom aukcijom sve dok vlada i parlament ne postignu dogovor o proračunu za 2027.