Francuska zamrzava isplate zbog €3.5tn duga

Francuska duguje 3.536,1 mlrd. eura (INSEE). Godišnji manjak, odnosno razlika između državne potrošnje i prihoda, ostaje iznad 5 posto BDP-a (MMF). Bruxelles je protiv Pariza prošle godine otvorio postupak zbog prekomjernog manjka, formalni nadzorni proces kojim se od države traži vjerodostojan plan vraćanja javnih financija u zadane okvire (Vijeće). Politički sukob u Francuskoj zato se više ne vodi oko toga hoće li se prilagodba dogoditi, nego tko će platiti njezinu cijenu.

Bruxelles sada prati rast potrošnje

Pravila Europske unije od država članica traže da manjak drže ispod 3 posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a (Vijeće). Francuska krši oba kriterija. MMF procjenjuje da Pariz do 2029. svake godine mora stegnuti javne financije za oko 0,8 postotnih bodova BDP-a (MMF).

Promijenio se i način na koji Bruxelles provodi ta pravila. Prema reformiranom fiskalnom okviru EU-a, ključan pokazatelj postaje brzina rasta državne potrošnje, nakon što se iz izračuna izdvoje kamate na dug, programi financirani europskim novcem i ciklički troškovi nezaposlenosti (Europska komisija). Bruxelles ne propisuje Parizu koje naknade treba smanjiti, ali određuje gornju granicu rasta potrošnje. Francuska vlada potom mora odlučiti što će nastaviti rasti, a što će zamrznuti.

Zamrzavanje smanjuje kupovnu moć

Tu u francusku politiku ulazi izraz „année blanche”, doslovno „bijela godina”: godina u kojoj isplate koje se inače usklađuju s inflacijom ostaju nepromijenjene. Mirovine, socijalne naknade, zdravstvene nadoknade i porezni razredi, sve što je vezano uz rast cijena, postaje moguća meta.

Mehanizam je jednostavan. Ako mjesečna mirovina iznosi 1.000 eura, a inflacija je 3 posto, redovito usklađivanje podiglo bi je na 1.030 eura. Ako ostane na 1.000 eura, država štedi 30 eura po osobi mjesečno. Kada se to primijeni na milijune korisnika, proračunski učinak postaje velik, iako nitko formalno ne objavljuje „rez”. Rexecode, institut za ekonomska istraživanja, izračunao je da bi ponavljana zamrzavanja mogla spustiti francuski manjak ispod praga od 3 posto do 2030. (Le Figaro).

Manjak se smanjuje zato što građani primaju manje u stvarnoj vrijednosti nego što su očekivali. Umirovljenici gube kupovnu moć. Radnici kojima plaće rastu, ali porezni razredi ostaju zamrznuti, ulaze u više razrede i plaćaju veći porez. Prilagodba izgleda administrativno, ali gubitak je ekonomski.

Zdravstveni račun se premješta

Najkonkretniji dio dosadašnjeg plana odnosi se na zdravstvo. Vlada je CNAM-u, francuskom nacionalnom fondu zdravstvenog osiguranja, poslala nacrte uredbi kojima se smanjuju stope nadoknade za dio lijekova, stomatološku skrb, medicinska pomagala i prijevoz pacijenata (Le Monde). IFRAP, institut koji se bavi fiskalnom politikom, procjenjuje vrijednost zdravstvenog paketa za 2027. na 2,15 mlrd. eura (IFRAP).

Premijer Sébastien Lecornu u javnim je nastupima spominjao konkretne pragove: građane koji kupuju više od 50 kutija lijekova ili liječnika posjećuju više od 24 puta godišnje (TF1 Info). To su zasad političke poruke, ne objavljeni uvjeti za korisnike. Nacrti poslani CNAM-u odnose se na stope nadoknade, a ne na gornje granice po pacijentu.

Trošak, međutim, ne nestaje. Dopunski zdravstveni osiguravatelji, odnosno privatni planovi koji pokrivaju dio koji država ne nadoknađuje, upozoravaju da će se na njih prebaciti oko 1,5 mlrd. eura troškova, a zatim na članove kroz više premije za zaposlene, umirovljenike i poslodavce (Le Memento). Državni se manjak smanjuje, ali zdravstveni troškovi kućanstava rastu.

Kamate gutaju proračun

Samo trošak servisiranja francuskog duga u 2026. doseže 59,3 mlrd. eura (AFT). BNP Paribas procjenjuje da bi, ako se troškovi zaduživanja zadrže na povišenoj razini, otprilike 60 posto planiranog povećanja potrošnje u 2027. otišlo na kamate (BNP Paribas). To je novac kojim se ne financiraju nove bolnice, učitelji ni naknade. Njime se plaća ranije zaduživanje.

Njemački financijski mediji sve češće označavaju Francusku kao rizik za europodručje. Razlika između francuskih i njemačkih troškova zaduživanja proširila se na oko 80 baznih bodova, odnosno 0,8 postotnih bodova, a ulagači francuski dug sada promatraju gotovo jednako oprezno kao talijanski (Handelsblatt, FAZ). Za državu koju se dugo smatralo sigurnom jezgrom eurozone, taj je pomak važan: viši troškovi zaduživanja ponovno povećavaju manjak koji Pariz već teško zatvara.

Kako smo pisali prošloga tjedna, MMF je Parizu poručio da planovi konsolidacije nisu dovoljni. Zdravstveni paket prvi je konkretan odgovor vlade. No 2,15 mlrd. eura ušteda tek je mali dio manjka koji premašuje 5 posto BDP-a. Lecornuova vlada imenovala je prvi dio računa. Još nije rekla koja će kućanstva i poduzeća nositi znatno veći ostatak.