Francuska zadržava A+, tržišta traže više

Fitch, jedna od triju velikih agencija koje ocjenjuju sposobnost država da vraćaju dug, 28. kolovoza potvrdio je Francuskoj rejting A+ uz stabilne izglede (Fitch, Bloomberg). Sniženja rejtinga nije bilo. No ista procjena predviđa da će francuski proračunski manjak sljedeće tri godine ostati iznad pet posto BDP-a. Francuska se i dalje može zaduživati, ali sve skuplje.

Rejting A+ i dalje je čvrsto u ulagačkom razredu, ali već pokazuje pogoršanje. Fitch je Francusku prošloga rujna spustio s AA-, navodeći rast javnog duga i političku nestabilnost (Fitch). Stabilni izgledi znače da agencija zasad ne očekuje novu promjenu rejtinga. Ne znače da se javne financije kreću u dobrom smjeru.

Putanja manjka i njegova cijena

Fitch očekuje da će francuski proračunski manjak, odnosno godišnja razlika između državne potrošnje i prihoda, iznositi 5,2 posto BDP-a 2026., 5,5 posto 2027. i 5,2 posto 2028. (France 24, Bloomberg). Vladin cilj za 2026. iznosi 5,0 posto, dok je gornja granica iz europskih fiskalnih pravila tri posto BDP-a (Europska komisija). Javni dug trebao bi do 2028. porasti na 122,7 posto BDP-a, s 115,7 posto u 2025. (Boursorama/Reuters).

Važniji je mehanizam od same tablice brojeva. Svaki godišnji manjak povećava ukupni dug, a kamatna stopa koju Francuska plaća na taj dug snažno je porasla. Zaduživanje iz prošlosti tako postaje rashod u budućim proračunima: novac odlazi vlasnicima obveznica umjesto u bolnice, mirovine ili porezno rasterećenje. Europska komisija u lipanjskoj je procjeni za 2026. došla do sličnog zaključka, predviđajući manjak od 5,1 posto u 2026. i 5,7 posto u 2027. ako se politike ne promijene (Europska komisija).

Tržišta više ne cijene Francusku povoljnije od Italije

Rejtinzi utječu na trošak zaduživanja, ali tržišta državnih obveznica često reagiraju prije agencija. Prinos na desetogodišnju francusku obveznicu 28. kolovoza završio je oko 4,09 posto. Njemačka referentna obveznica bila je na približno 3,27 posto, što znači da je razlika u trošku zaduživanja između Francuske i Njemačke iznosila oko 82 bazna boda (France-Epargne). Talijanske desetogodišnje obveznice toga su se dana trgovale otprilike na istoj razini (Quifinanza).

Ta je konvergencija nova i politički važna. Ulagači su godinama od Francuske tražili niži prinos nego od Italije jer su francuski dug smatrali sigurnijim. Ta je razlika nestala. Bundesbank je u izvješću o financijskoj stabilnosti upozorio na širenje francuskog raspona prema Njemačkoj, a glavni ekonomist Berenberga istaknuo je da je rast francuskih troškova zaduživanja nadmašio pomake kod drugih velikih gospodarstava (Bundesbank, Berenberg). Sky TG24 zato je Francusku opisao kao slabu točku eurozone, dok je Il Foglio dodao nužnu korekciju: Italija i dalje ima veći apsolutni dug i slabije ukupne rejtinge (Sky TG24, Il Foglio).

Tko plaća kad zaduživanje poskupi

Francuska riznica dobila je prostor za disanje: bez sniženja rejtinga nema prisilnog novog određivanja cijene duga uoči jesenskog proračuna. Ulagači koji sada kupuju nove francuske obveznice dobivaju viši prinos nego u razdoblju niskih kamatnih stopa, pod uvjetom da i dalje vjeruju u francusku sposobnost otplate.

Gubitnici su manje vidljivi, ali brojniji. Rast troškova kamata smanjuje prostor za sve ostale proračunske stavke. Francuska je i dalje u postupku zbog prekomjernog manjka, formalnom procesu koji Bruxelles pokreće kada država probije granicu od tri posto BDP-a; postupak je otvoren u srpnju 2024. i još traje (Europska komisija). Belgija pokazuje isti pritisak u manjem mjerilu: također ima rejting A+, također je u postupku zbog prekomjernog manjka, a savezna vlada pokušava do sredine listopada pronaći oko 10 mlrd. eura ušteda (BusinessAM). Srednje velike države s visokim dugom više ne mogu odgađati fiskalnu prilagodbu bez cijene.

Rast je slab, kamatni troškovi rastu, dug se nastavlja penjati, a francuski parlament ostaje rascjepkan. Fitch Francuskoj nije dao olakšanje, nego vrijeme. Proračun za 2026. pokazat će hoće li se skuplje servisiranje duga platiti rezanjem rashoda, višim porezima ili novim odgađanjem.