Francuski dug skuplji od grčkog

Šesnaest godina nakon što je grčka kriza gotovo razbila euro, Grčka bilježi proračunski višak. Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, upravo je najavila rezove manće od godišnjeg rasta vlastitih kamata. Prinos na grčke desetogodišnje obveznice kreće se oko 3,40 %, a na francuske oko 3,68 % (Bank of Greece, Trading Economics). Fiskalni poredak koji je obilježio eurozonu cijelu jednu generaciju okrenuo se naglavačke.

Dug koji pojede rezove

Francuski deficit dosegnuo je 152,5 mlrd. eura u 2025., odnosno 5,1 posto BDP-a (INSEE, Le Monde). Vlada je najavila 6 mlrd. eura smanjenja potrošnje. No trošak kamata porastao je za 9 mlrd. eura u jednoj godini, na 74 mlrd. eura u 2026. (Kero.media). Rezovi ne pokrivaju ni sam rast kamata.

Francuska se zadužuje kako bi plaćala kamate na novac koji je već posudila. Do 2026. kamate će pojesti gotovo polovicu ukupnog deficita (INSEE). Taj trošak već premašuje proračun za obranu i iznosi oko 949 eura po stanovniku godišnje koji odlaze vlasnicima obveznica (Le Français Moyen).

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da Francuskoj do 2029. treba oko 20 do 25 mlrd. eura godišnje strukturne prilagodbe, dakle trajnih rezova ili povećanja poreza, a ne privremenih ušteda (IMF). Najavljenih 6 mlrd. eura pokriva otprilike četvrtinu tog iznosa. Francusko neovisno fiskalno vijeće ocijenilo je vladin okvir „koherentnim”, ali je upozorilo da nema dovoljno pojedinosti o stvarnim uštedama (Affiches-Moniteur).

Budući rast na udaru

Rezovi pogađaju ulaganja. Financiranje istraživanja, kojemu je bilo obećano povećanje od 400 mil. eura, umjesto toga smanjeno je za 324 mil. eura (Le Monde). France 2030, fond za industrijsku strategiju, izgubio je 400 mil. eura. Programi zelene tranzicije smanjeni su za 275 mil. eura, a financiranje naukovanja za dodatnih 400 mil. eura (Capital).

Mirovine i zdravstvo ostaju netaknuti. Francuska na socijalnu zaštitu troši 34 posto BDP-a, 4,5 postotnih bodova iznad prosjeka eurozone (Banque de France). MMF upozorava da povećanje poreza nije stvarna opcija jer javni prihodi već premašuju 51 posto BDP-a (OECD). Teret zato pada na istraživanje, obrazovanje za rad i zelenu infrastrukturu, dok se tekuća potrošnja i isplate vjerovnicima štite.

Nova fiskalna karta Europe

Grčka je 3. lipnja izašla iz europskog nadzora makroekonomskih neravnoteža s viškom od 1,7 posto BDP-a (European Commission, via Lifo). Francuska i Njemačka istodobno su u postupku prekomjernog deficita, formalnom postupku Europske unije za države koje probiju granicu deficita od 3 posto BDP-a. U tom je postupku sada deset članica, najviše od krize državnog duga. Italija očekuje izlazak do jeseni, uz pad deficita na 2,9 posto (ADNKronos).

Njemačka izbjegava sankcije zahvaljujući novoj klauzuli koja iz izračuna deficita izuzima obrambenu potrošnju, čime se prilagođeni deficit spušta na 2,9 posto (n-tv). Francuska se na istu klauzulu ne može osloniti jer je njezin deficit prevelik da bi se mogao objasniti samo obranom (European Parliament). Tržišta obveznica već su to uračunala. U rujnu 2025. prinosi na francuske desetogodišnje obveznice nakratko su premašili talijanske prvi put od stvaranja eura (Flossbach von Storch).

Klizanje prema 2027.

Predsjednički izbori u travnju 2027. čine duboku fiskalnu prilagodbu politički teško izvedivom. Nijedan vodeći kandidat ne predlaže rezove u opsegu koji MMF smatra potrebnim (Connexion France). Nijedna članica EU-a nikada nije financijski kažnjena u postupku prekomjernog deficita (Council of the EU). Nizozemski parlament u svibnju je sa 122 glasa za i 27 protiv ponovno potvrdio da Nizozemska „ne jamči za nacionalne dugove drugih zemalja” (Tweede Kamer), čime se zatvara prostor za zajedničko zaduživanje kao kolektivni izlaz.

Pesimistični scenarij Europske komisije predviđa francuski deficit od 5,7 posto u 2027. (Boursorama). Ako se raspon prinosa, odnosno razlika između cijene po kojoj se zadužuju Francuska i Njemačka, naglo proširi, Europska središnja banka mogla bi posegnuti za Instrumentom za zaštitu transmisije, mehanizmom zamišljenim da zaustavi paniku na tržištu obveznica prije nego što se prelije na cijelu eurozonu. No taj instrument pretpostavlja da država poštuje fiskalne preporuke EU-a. Fiskalna pravila eurozone pisana su za zemlje poput Grčke. Grčka ih sada poštuje. Zemlja koja ih je pomogla napisati više ne uspijeva.