Francuska se zadužuje skuplje od Italije

Prinos na francuske desetogodišnje državne obveznice u srijedu je u 15.18 po GMT-u iznosio 4,90 posto, više od prinosa na talijanske obveznice, koji je dosegnuo 4,64 posto (Borsa Italiana/Radiocor). Italija ima veći javni dug u odnosu na veličinu gospodarstva, pa ulagači Francusku procjenjuju i prema čimbenicima koji nadilaze već nagomilani dug. Francuski porezni obveznici osjetit će tu procjenu samo ako potraje do sljedećih prodaja državnih obveznica.

Rasprodaja najviše pogodila Francusku

Obveznica jamči fiksne isplate, pa joj se cijena i prinos kreću u suprotnim smjerovima. Kad prodavatelji snize cijenu, sljedeći kupac za isti iznos isplata plaća manje, pa mu prinos raste.

Rasprodaja je u srijedu krenula izvan Europe. Cijena nafte porasla je iznad 100 dolara po barelu zbog straha od poremećaja opskrbe tijekom rata s Iranom, što je ponovno potaknulo zabrinutost zbog inflacije (Reuters via Fidelity).

Rasprodaja nije jednako pogodila europske državne obveznice. U istom poslijepodnevnom presjeku prinos na njemačke desetogodišnje obveznice porastao je za jedan bazni bod, odnosno stotinku postotnog boda, na francuske za 15, a na talijanske za 11 (Borsa Italiana/Radiocor). Njemačke državne obveznice služe kao mjerilo za zaduživanje u eurozoni, a francuska premija u odnosu na njih na kraju dana bila je blizu 140 baznih bodova (Teleborsa).

Zašto ulagači izdvajaju Francusku

Italija duguje više u odnosu na veličinu svojega gospodarstva. Europska komisija procijenila je da je talijanski javni dug 2025. iznosio 137,1 posto BDP-a, odnosno vrijednosti svega što se u zemlji proizvede u godinu dana, naspram 115,6 posto u Francuskoj (Europska komisija, Europska komisija). Veća je razlika u tome koliko se novog zaduživanja očekuje u svakoj zemlji.

U proljetnoj prognozi Komisija je predvidjela da će francuski proračunski manjak, razlika između godišnjih javnih rashoda i prihoda, iznositi 5,1 posto BDP-a 2026. i 5,7 posto 2027. (Europska komisija). Te su projekcije objavljene mjesecima prije ovotjedne rasprodaje. Za Italiju je ista prognoza predvidjela manjak od približno 2,9 posto, a zabilježila je primarni višak od 0,8 posto BDP-a u 2025. To znači da su prihodi pokrili svu potrošnju osim kamata (Europska komisija).

Najvjerojatnije je da ulagači, uz već nagomilani dug, važu i koliko se svaka vlada još mora zadužiti. To je zaključak koji se može izvesti iz prognoza, a ne izravno izmjeren motiv ulagača. Primarni višak ne jamči da će talijanski dug padati: o kamatnim troškovima i gospodarskom rastu ovisi hoće li se smanjiti njegov udio u BDP-u. Pritisak na Francusku nije počeo u srijedu; prinosi su već prošlog tjedna dosegnuli najvišu razinu u desetljećima (To Brief).

Kada viši prinos postaje trošak

Pad cijene obveznice ne mijenja iznos koji Francuska duguje po već prodanim obveznicama jer su njihove isplate unaprijed utvrđene. Trošak nastaje tek kad država proda nove obveznice.

Francuska je 1. listopada prodala obveznice koje dospijevaju 2036. u vrijednosti od 6,271 milijardu eura, uz prosječni prinos od 4,93 posto (Agence France Trésor). Taj je prinos za te kupce već utvrđen. Kupci na sljedećoj prodaji tražit će prinos koji tržište nudi toga dana.

Pred Francuskom je velik opseg zaduživanja. Agence France Trésor, francuska državna agencija za upravljanje dugom, očekuje da će 2027. prodati srednjoročne i dugoročne obveznice u vrijednosti od 340 mlrd. eura. Plan obuhvaća i zamjenu duga koji dospijeva, odnosno refinanciranje, a temelji se na proračunu koji parlament još nije usvojio (Agence France Trésor). Svaka se prodaja određuje prema tržišnom prinosu toga dana. Zato promjena tijekom jednog dana malo govori o konačnom trošku; važno je gdje će se prinosi kretati tijekom godine prodaja.

Zasad gube ulagači koji već drže francuske obveznice jer im je pala tržišna vrijednost. Novi kupci mogu osigurati viši prinos na više godina. Porezni će obveznici trošak osjetiti kasnije, i to samo ako prinosi ostanu visoki na aukcijama: veći izdaci za kamate tada će suziti prostor za druge rashode ili zahtijevati veće prihode. Zasad nema naznaka da je srijedino trgovanje izravno promijenilo cijene ili stambene kredite u Francuskoj.

Francuska se na tržištu sada zadužuje skuplje od Italije, iako ima manji dug, a prognozirani proračunski manjak najjasnije je objašnjenje koje nude dostupni podaci. Trošak za francuske porezne obveznike ovisit će o tome koliko će se dugo ta razlika zadržati dok Pariz provodi planirane prodaje za 2027. (Agence France Trésor).