Francuskom proračunu nedostaju €24 milijarde

Francuska tvrdi da u proračunu za 2027. mora pronaći oko 30 milijardi eura ušteda kako bi spriječila daljnji rast manjka (Bloomberg). Dva tjedna prije roka za predstavljanje nacrta proračunskih zakona vlada je iznijela samo jednu veliku i brojčano razrađenu mjeru: promjenu mirovinskog sustava vrijednu približno 6 milijardi eura (Le Monde). Za preostale 24 milijarde eura još nije objavljen popis mjera. Upravo toliko iznosi razlika između politički zacrtanog cilja i poteza koje je vlada dosad konkretno predložila (Ministarstvo proračuna).

Iznos od 30 milijardi eura računa se prema promjenjivoj osnovici

Tih 30 milijardi eura nije smanjenje u odnosu na današnju francusku potrošnju, nego ušteda prema procjeni prihoda i rashoda za 2027. u slučaju da vlada ne poduzme ništa. Mirovine se usklađuju s rastom cijena, zdravstveni troškovi povećavaju se zbog starenja stanovništva, a obrambene obveze rastu. Bez novih mjera, prema svibanjskoj prognozi Europske komisije, proračunski bi manjak porastao s približno 5,1 posto BDP-a u 2026. na 5,7 posto u 2027..

Premijer Sébastien Lecornu priznao je da će nominalna potrošnja i dalje rasti; cilj je da raste sporije od cijena. Čak i kada bi vlada ostvarila svih 30 milijardi eura ušteda, manjak bi se spustio na približno 4,75 posto BDP-a, i dalje iznad otprilike 4 posto predviđenih dogovorenim rasporedom smanjenja manjka u EU-u (Europska komisija). Francuski državni revizorski sud, Cour des comptes, procjenjuje da bi za stabilizaciju udjela javnog duga bio potreban manjak od oko 2,8 posto BDP-a. Ni puni paket od 30 milijardi eura ne bi premostio polovicu puta do te razine.

Posljedice se ne zaustavljaju na Francuskoj. Razlika između prinosa koje na zaduživanje plaćaju Francuska i Njemačka povećala se na približno 0,94 postotna boda, najviše od 2012. Kada ulagači posumnjaju u vjerodostojnost proračunskog plana velike članice europodručja, za njezin dug traže višu kamatu. Takvo preslagivanje cijena obveznica može poskupjeti zaduživanje i drugim visoko zaduženim članicama jer se njihovi vrijednosni papiri uspoređuju s istim referentnim obveznicama.

Umirovljenici zasad snose jedini jasno vidljiv teret

Ministar proračuna David Amiel rekao je da bi potpuno usklađivanje mirovina s cijenama u 2027. stajalo više od 6 milijardi eura. Vlada razmatra dva rješenja. Prema prvome, zamrznula bi mirovine ili ih uskladila po stopi nižoj od inflacije te istodobno smanjila porezni odbitak od 10 posto na dohodak od mirovine. Prema drugome, mirovine bi se u cijelosti uskladile s rastom cijena, ali bi se taj porezni odbitak ukinuo (LCP, TF1-LCI).

Izbor između tih mjera određuje tko plaća najveći dio računa. Usklađivanje mirovina po stopi nižoj od inflacije jednako smanjuje kupovnu moć svih obuhvaćenih umirovljenika. Ukidanje poreznog odbitka pogodilo bi ponajprije one s dovoljno visokim primanjima da plaćaju porez na dohodak, dok bi najsiromašniji uglavnom bili pošteđeni. Do 14. rujna vlada nije odabrala nijednu mogućnost.

Izvan mirovinskog sustava plan postaje znatno neodređeniji. Objavljene gornje granice rashoda predviđaju povećanje izdvajanja za obranu od 6,4 milijarde eura i rast proračuna nekoliko zaštićenih ministarstava, dok se smanjuju sredstva za rad, poljoprivredu i zdravstvo (Ministarstvo proračuna). Među mogućim mjerama spominju se produljenje dodatnog poreza na dobit velikih poduzeća i reforma računa za stručno osposobljavanje vrijedna 300 milijuna eura. Ministar gospodarstva Roland Lescure istodobno brani predložene izmjene poreznih razreda i porezne olakšice poduzećima koje bi smanjile prihode, čime dodatno sužava prostor za pronalaženje novca.

Parlamentarna je računica teža od proračunske

Marine Le Pen izjavila je da će Rassemblement National odbaciti povećanje poreza i društvenu nepravdu prema Francuskoj koja radi, dok je glasnogovornik stranke za financije zaštitu kupovne moći umirovljenika proglasio jasnom crvenom linijom. Time se najveća oporbena stranka izravno sukobljava s jedinom uštedom kojoj je vlada zasad odredila vrijednost.

Lecornu se može pozvati na članak 49. stavak 3. francuskog Ustava i progurati proračun bez glasovanja: zakon se tada smatra usvojenim osim ako protivnici ne okupe 289 zastupnika potrebnih za izglasavanje nepovjerenja. Za proračun za 2026. tu je mogućnost upotrijebio tri puta i njegova je vlada opstala. Michel Barnier posegnuo je za istim postupkom u prosincu 2024., ali je njegova vlada pala.

Rok za predstavljanje nacrta zakona o državnim financijama i financiranju socijalne sigurnosti istječe 30. rujna. Nijedno neovisno tijelo još nije izračunalo učinak cijelog paketa jer takav paket još ne postoji. Međunarodni monetarni fond preporučuje godišnju prilagodbu koja približno odgovara cilju od 30 milijardi eura. Podudarnost s preporukom MMF-a, međutim, nije zamjena za proračun: Francuska zasad ima 24 milijarde eura bez pripadajućih mjera i osporavani mirovinski prijedlog koji ulazi u parlament čije su ga stranke već najavile odbaciti.