Francuski dug od 340 mlrd. eura poskupljuje

Francuska planira 2027. izdati srednjoročne i dugoročne obveznice u vrijednosti od 340 milijardi eura, što su francuski mediji nazvali rekordom (RFI). Velik dio tog novca poslužit će za otplatu starih obveznica, a ne za povećanje ukupnog duga države.

Mijenja se cijena zaduživanja: Francuska sada za svaku novu obveznicu plaća više, a taj će se trošak postupno prelijevati na cijeli dug.

Zašto rekordno izdanje ne znači rekordni skok duga

Agencija France Trésor (AFT), koja upravlja državnim zaduživanjem, u svom programu iskazuje iznos nakon što oduzme vrijednost obveznica koje otkupi prije dospijeća, ali ne i onih koje dospijevaju tijekom godine. Prema Reutersu, cilj raste s ovogodišnjih 310 milijardi eura ponajprije zato što na naplatu stižu obveznice izdane tijekom pandemije (Reuters via Boursorama).

Kad država izda novu obveznicu kako bi otplatila onu koja dospijeva, riječ je o refinanciranju, odnosno produljenju postojećeg duga novim zaduženjem. Iznos izdanih obveznica velik je, ali se ukupni dug pritom jedva mijenja. Zato se zaduživanje putem obveznica može povećavati i dok vlada najavljuje smanjenje manjka.

Podaci o manjku ne daju cijelu sliku. Oni obuhvaćaju ukupne javne financije Francuske, uključujući socijalno osiguranje i lokalnu vlast, dok AFT izdaje obveznice samo za središnju državu. Vlada premijera Sébastiena Lecornua predviđa da će širi manjak, odnosno razlika između rashoda i prihoda, pasti s 5,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u 2026. na 5,0 posto u 2027. (Les Echos Investir). Ti brojevi pokazuju smjer kretanja, ali ne otkrivaju koliki dio programa AFT-a stvara novi dug; javno objavljeni podaci ne razjašnjavaju taj omjer.

Dug će rasti i dalje: s oko 119,3 posto BDP-a na prognoziranih rekordnih 121,7 posto (Le Monde), o čemu smo već pisali (To Brief). Francuski neovisni ured za reviziju javnih financija, Cour des comptes, procijenio je početkom 2026. da bi se manjak morao smanjiti na oko 2,8 posto BDP-a samo kako bi udio duga u gospodarstvu ostao nepromijenjen (Cour des comptes).

Ulagači i dalje kupuju, ali uz višu cijenu

Ulagači su ovog mjeseca kupovali francuske obveznice, no Francuska ih je izdavala uz viši trošak. Na aukciji 3. rujna ponude za obveznicu koja dospijeva 2036. bile su 2,28 puta veće od ponuđenog iznosa, a prihvaćeni prinos, odnosno godišnji povrat koji ulagači traže, porastao je na 4,23 posto, s 3,90 posto na kolovoškoj aukciji (Boursorama).

Čini se da je velik dio tog rasta zajednički europodručju. Europska središnja banka (ESB), koja određuje kamatne stope za zemlje koje koriste euro, 10. rujna podigla je kamatnu stopu na prekonoćne depozite, koja utječe i na ostale troškove zaduživanja, na 2,50 posto (ECB). Više kamatne stope središnje banke povećavaju trošak zaduživanja svim državama.

Podaci ESB-a podupiru takvo tumačenje. U biltenu od 24. rujna Banka je navela da su prinosi na desetogodišnje državne obveznice u europodručju tijekom promatranog razdoblja porasli za 45 baznih bodova, odnosno 0,45 postotnih bodova, dok su razlike između prinosa pojedinih država i njemačkog prinosa uglavnom ostale stabilne (ECB). Francuska premija u odnosu na Njemačku u tom se razdoblju nije povećala. I dalje se pribraja općem rastu prinosa, pa je sadržana u cijeni svake nove francuske obveznice.

Tko plaća i zašto se trošak prelijeva postupno

Francuski Senat ranije je procijenio da je prosječni rok dospijeća francuske obveznice dulji od osam godina. U scenariju u kojem bi kamatne stope ostale povišene, trošak kamata porastao bi za oko 3,2 milijarde eura u prvoj godini i 23,5 milijardi eura tijekom pet godina (French Senate, French Senate). Svaka obveznica koja dospije i bude refinancirana po današnjim prinosima malo povećava račun, a ti se iznosi s vremenom zbrajaju.

Taj će trošak sljedećih godina snositi porezni obveznici. Kupci novih francuskih obveznica osiguravaju si viši prinos. Vlasnicima starijih obveznica з nižim prinosom ulaganje gubi tržišnu vrijednost jer nove obveznice donose više.

Naslovni rekord preuveličava brzinu rasta francuskog duga jer se velikim dijelom refinancira zaduženje nastalo tijekom pandemije. Aukcija pokazuje da se Francuska i dalje može zaduživati, ali po višoj cijeni, zbog čega će joj kamatni račun postupno rasti kako budu dospijevale stare obveznice. Jedna aukcija ne određuje daljnje kretanje prinosa: na njih će utjecati politika ESB-a, kretanja u cijelom europodručju te hoće li Lecornuovi predloženi rezovi rashoda dobiti potporu parlamenta (Public Sénat).