Francuski dug guši proračun

Prinos na francusku desetogodišnju državnu obveznicu, dakle povrat koji ulagači traže da bi po današnjoj tržišnoj cijeni držali francuski dug, prošloga je tjedna dosegnuo 4,05 posto, najvišu razinu od 2009. (Boursorama/Reuters, LSE). Viši prinosi za državu znače skuplje zaduživanje. Taj se trošak ne pojavljuje odjednom: raste iz godine u godinu, kako dospijevaju stare obveznice izdane uz niže kamatne stope, a zamjenjuje ih novi, skuplji dug. Francuski problem zato zasad nije pristup tržištu, nego pritisak na proračun.

Francuska nije iznimka. Dugoročni troškovi zaduživanja porasli su i u Njemačkoj, Japanu, SAD-u i Ujedinjenoj Kraljevini (The Guardian). No francuska posebnost vidi se u rasponu prema Njemačkoj, odnosno razlici između cijene po kojoj se zadužuju Pariz i Berlin. Prošloga je tjedna taj raspon iznosio 84 do 86 baznih bodova, što znači 0,84 do 0,86 postotnih bodova (Boursorama/Reuters, QuiFinanza). Talijanski je raspon bio oko 78 do 82 bazna boda (El Economista). Francuska se sada zadužuje skuplje od zemlje koja je prije desetak godina bila simbol dužničke krize europodručja.

Kako 4 posto polako izjeda proračun

Francuski javni dug iznosi 3.536 mlrd. eura (INSEE). Taj se dug ne usklađuje s tržištem preko noći. Već izdane obveznice nastavljaju nositi prvotne, niže kamatne stope sve do dospijeća. Pritisak nastaje pri refinanciranju: kada stare obveznice isteknu, francuska agencija za upravljanje dugom, AFT, zamjenjuje ih novima po današnjim višim stopama. Ove godine AFT planira izdati oko 310 mlrd. eura srednjoročnih i dugoročnih obveznica, dok je 2019. taj iznos bio manji od 210 mlrd. eura (Le Figaro, AFT).

Posljedice se već vide u državnim računima. Francuski trošak kamata dosegnuo je 34,5 mlrd. eura u prvoj polovici 2026., što je 19 posto više nego u istom razdoblju prošle godine (Reuters Breakingviews). Vladine procjene govore da će ukupni godišnji trošak iznositi 64,8 mlrd. eura u 2026. i 74,2 mlrd. eura u 2027., u usporedbi s 31,6 mlrd. eura 2019. (Le Figaro). Kamate se sada za svaki dodatni euro izravno natječu s javnim uslugama i smanjenjem manjka.

Tko plaća, tko ubire

Novi kupci francuskih obveznica dobivaju veći prihod nego u razdoblju kada se Francuska zaduživala uz jedan ili dva posto. Osiguravatelji, mirovinski fondovi i štediše koji traže prinos imaju koristi od viših kupona. Za postojeće vlasnike obveznica vrijedi obrnuto: kada prinosi rastu, tržišna cijena starijih obveznica s nižim kuponom pada (Notizie.it). Ti su gubici knjigovodstveni dok se obveznice ne prodaju, ali banke i fondovi koji portfelje vrednuju po tržišnim cijenama taj udar vide u bilancama (Il Messaggero).

Najjasniji gubitnici bit će budući porezni obveznici i korisnici francuskih javnih usluga. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da Francuskoj do 2029. treba strukturno proračunsko stezanje od oko 0,8 posto BDP-a godišnje kako bi stabilizirala dug (IMF). Premijer Sébastien Lecornu cilja manjak od oko 4,9 posto BDP-a u 2027., dok europska putanja traži približavanje na 4,3 posto (Le Monde). Zatvaranje te razlike znači zamrzavanje rashoda, povećanje poreza ili oboje.

Vlade u Rimu i Ateni pritom dobivaju politički argument. Talijanski provjeravatelji činjenica upozoravaju da usporedba Italiji ide u prilog dijelom zato što su i njemački prinosi snažno porasli, a ne samo zato što se Italija popravila (Pagella Politica).

Francuska se i dalje može zaduživati. Problem je proračun.

AFT je 20. kolovoza prodao 12,5 mlrd. eura obveznica, uz potražnju koja je udobno premašila ponudu (Les Echos Investir). Ulagači su spremni posuđivati Francuskoj. Samo za to traže više. Europska središnja banka ima instrument za kupnju obveznica namijenjen zaustavljanju neopravdanog tržišnog pritiska, Instrument za zaštitu transmisije, ali njegova uporaba traži da se država zajmoprimac pridržava fiskalnih pravila EU-a. Francuska je od srpnja 2024. u postupku prekomjernog deficita, odnosno proceduri za države čiji su manjak ili dug iznad europskih pravila, što bi aktivaciju tog instrumenta otežalo politički i pravno (ECB, European Commission).

Francuska i dalje može prodavati obveznice. Teži je test politički: Pariz mora zakonski provesti nekoliko uzastopnih godina proračunskog stezanja prije nego što predsjednički izbori 2027. fiskalnu disciplinu učine još nepopularnijom.