Francuski cilj manjka od 5% BDP-a traži nadomjestak

Francuska vlada želi smanjiti manjak, odnosno razliku između državnih rashoda i prihoda, s 5,4 posto BDP-a ove godine na 5 posto u 2027. (vladino predstavljanje proračuna). Svaku poreznu mjeru koju zastupnici uklone i svaku planiranu uštedu koju ponište morat će nadoknaditi drugim porezom ili smanjenjem rashoda; u protivnom cilj neće biti dosegnut. Od utorka o toj računici odlučuje Nacionalna skupština u punom sastavu.

Prijedlog socijalista da se proračunski zakon odbaci nije prošao: za njega je glasovalo 149 zastupnika, a protiv je bilo 236 (zapisnik o glasovanju u Skupštini). Time je prijedlog ostao u postupku, ali njegov sadržaj nije riješen. Tjedan dana prije toga financijski je odbor odbacio dio o prihodima, s 31 glasom prema tri (izvješće LCP-a o odboru), kako smo izvijestili tijekom vikenda (To Brief). Budući da je glasovanje odbora bilo samo savjetodavno, zastupnici sada mijenjaju izvorni vladin prijedlog (raspored rada Skupštine).

Tko snosi trošak vladina plana

Visoko vijeće za javne financije, neovisno tijelo koje provjerava vladine prognoze, u planu računa na 43 mlrd. eura novih mjera: oko 18 mlrd. eura iz dodatnih prihoda i 25 mlrd. eura iz ograničavanja rashoda (mišljenje Visokog vijeća). Plaće državnih službenika bile bi zamrznute, mirovine iznad najnižeg iznosa rasle bi sporije, a velika bi poduzeća i dalje plaćala dodatni porez na dobit, ali po nižoj stopi (vladino predstavljanje proračuna). Porezni razredi usklađivali bi se s inflacijom, pa kućanstva ne bi ulazila u viši razred samo zato što su im plaće pratile rast cijena.

Plan se oslanja na prognozu koju Visoko vijeće smatra optimističnom: gospodarski rast od 1 posto iduće godine (mišljenje Visokog vijeća). Ako gospodarstvo raste sporije, porezni će prihodi biti manji, a manjak veći čak i ako parlament ne promijeni nijednu mjeru.

Svaki ustupak mora imati pokriće

Parlament je već počeo mijenjati prijedlog. Preliminarni izračun pokazao je da bi amandmani financijskog odbora pogoršali proračunski saldo za oko 10 mlrd. eura, što bi manjak ostavilo blizu 5,4 posto (izvješće LCP-a o odboru). Roland Lescure, koji pregovara u ime vlade, kaže da će razgovarati s oporbom sve dok se može zadržati granica od 5 posto (izvješće AFP-a).

Za to su mu potrebni glasovi stranaka koje bi proračunsku rupu zatvarale različitim mjerama. Socijalisti traže veće poreze na velika bogatstva i nasljedstva, odlučniju borbu protiv poreznih prijevara te zaštitu plaća i mirovina (prioriteti Socijalističke stranke). Republikanci Laurenta Wauquieza žele dodatne uštede od 20 mlrd. eura, ali se protive mjerama koje bi pogodile umirovljenike (La Tribune). Obje strane žele zaštititi umirovljenike, pa vlada ostaje bez jedne od planiranih ušteda. U prijedlozima navedenima ovdje nema dovoljno zamjenskih mjera.

Cijena dugog odgađanja

Francuska se već zadužuje uz višu kamatu. Prema podacima grčke agencije za upravljanje javnim dugom, prinos na francuske desetogodišnje obveznice 13. listopada iznosio je 4,810 posto, prema 3,435 posto u Njemačkoj i 4,505 posto u Italiji (bilten grčke agencije za upravljanje javnim dugom). Cijene zabilježene jednog dana ne dokazuju da je proračunski spor uzrok te razlike. Pokazuju, međutim, koliko stoji novo zaduživanje; taj se trošak postupno prenosi na proračun kako stare obveznice dospijevaju i zamjenjuju ih nove, izdane po današnjim kamatama (podaci francuske agencije za upravljanje javnim dugom o dospijećima).

Lescure tvrdi da se dug ne povećava po „učinku snježne grude”: prosječna kamatna stopa na sav postojeći dug trebala bi 2027. iznositi 2,5 posto, manje od nominalnog rasta od 2,7 posto, koji uključuje inflaciju (MoneyVox). Prosjek snižavaju starije obveznice s nižim kamatama. Visoko vijeće upozorava da je kamata na nov izdani dug već viša od stope rasta te predviđa da će dug dosegnuti 121,7 posto BDP-a (mišljenje Visokog vijeća).

Ako proračun ne bude donesen do siječnja, Francuska će se osloniti na poseban zakon. On državi omogućuje da nastavi ubirati postojeće poreze i zaduživati se, ali rashode ograničava na osnovne javne usluge, u iznosu prošlogodišnje potrošnje (izvješće Glavnog inspektorata financija). Jérôme Fournel, koji je vodio studiju Inspektorata financija, rekao je da takvo rješenje može funkcionirati oko dva mjeseca (Le Figaro). Kad bi potrajalo devet do dvanaest mjeseci oko predsjedničkih izbora, manjak bi bio najmanje 0,5 postotnih bodova BDP-a veći nego 2026., procijenio je Inspektorat (izvješće Glavnog inspektorata financija).

Preliminarno procijenjene izmjene odbora poništile bi planirano smanjenje manjka kad bi bile usvojene bez zamjenskih mjera. Nacionalna skupština ih još nije prihvatila, a prognoza gospodarskog rasta i dalje može promijeniti izračune u oba smjera. To ne mijenja računicu pred Lescureom, socijalistima i republikancima: za svaku mjeru koju uklone moraju navesti porez ili smanjenje rashoda koje će je nadomjestiti.