Francuski proračun jedva smanjuje manjak

Premijer Sébastien Lecornu najavio je za 2027. proračunski napor od oko 54 milijarde eura, no cilj mu je smanjiti manjak tek s prognoziranih 5,4 posto BDP-a ove godine na 5 posto iduće (BDP je bruto domaći proizvod, odnosno ukupna godišnja proizvodnja gospodarstva; France 24, Le Monde). Veći dio tog iznosa samo pokriva rast troškova do kojeg bi ionako došlo. Ostatak neravnomjerno pogađa umirovljenike, državne službenike i lokalne vlasti, dok će velike tvrtke plaćati manje.

Zašto 54 milijarde eura donose tako malo

Vlada računa svoj napor prema zamišljenoj 2027. godini u kojoj ne poduzima ništa. U tom bi se slučaju troškovi kamata, mirovina i zdravstva nastavili povećavati, a Lecornu je rekao da bi manjak mogao premašiti 6,5 posto BDP-a (Deutschlandfunk). Prema takvoj računici, i samo zadržavanje rashoda na sadašnjoj razini prikazuje se kao ušteda.

Prema izračunu Le Mondea, oko 40 milijardi eura pokrilo bi očekivani rast rashoda, dok bi samo oko 14 milijardi bilo dodatni napor za smanjenje manjka (Le Monde).

To je novinska procjena, a službeni bi izračun trebao biti objavljen danas. Dva zakonska prijedloga, jedan za državni proračun, a drugi za socijalno osiguranje, trebala bi biti predstavljena danas u 8.30 (Ministarstvo financija).

Tko će snositi trošak

Mjere najizravnije pogađaju umirovljenike. Ministar rada Jean-Pierre Farandou planira na mirovinama uštedjeti oko 5,5 milijardi eura: od toga bi se 4,1 milijarda prikupila tako što bi se mirovine veće od približno 1.260 eura povećale manje od stope inflacije (TF1). Ministarstvo financija očekuje da će cijene 2027. porasti 1,8 posto (prognoze Ministarstva financija). Umirovljenici iznad tog praga dobivali bi više eura, ali bi njima mogli kupiti manje.

Preostalih 1,4 milijarde eura prikupilo bi se kroz porez na dohodak. Gornja granica 10-postotnog umanjenja oporezivog dohotka od mirovine spustila bi se s 4.439 na 3.000 eura (TF1). Ta bi mjera pogodila drugu skupinu: umirovljenike čija je mirovina dovoljno visoka da dosegnu tu granicu, pa bi plaćali više poreza.

Plaće državnih službenika zamrznule bi se na razini indeksnog boda, osnovne vrijednosti prema kojoj se obračunava velik dio njihovih plaća. Ušteda bi iznosila oko 2 milijarde eura (La Dépêche). Dio plaće vezan uz taj bod ostao bi nepromijenjen dok cijene rastu, iako se drugi dijelovi pojedinačnih plaća i dalje mogu mijenjati.

Od lokalnih vlasti traži se oko 5,4 milijarde eura, ponajprije od jedinica s većim prihodima, među kojima je oko 40 posto francuskih općina (BFMTV). Jean-François Debat, predsjednik odbora za lokalne financije, ocijenio je taj zahtjev nerazmjernim i upozorio da bi mogao zakočiti lokalna ulaganja.

Velike tvrtke prolaze povoljnije nego što sugerira naziv „napor”. Privremeni dodatni namet za velike tvrtke, koji je donio oko 8 milijardi eura, nastavio bi se naplaćivati, ali na razini koja bi donosila oko 5 milijardi. Pogođene bi tvrtke tako plaćale približno 3 milijarde eura manje nego danas (Ministarstvo proračuna).

Što parlament može promijeniti

Lecornu nema pouzdanu većinu. Socijalisti su u rujnu isključili mogućnost da podupru proračun (Deutschlandfunk). Marine Le Pen upozorila je da bi njezina stranka Nacionalno okupljanje mogla odbaciti proračun ako se mirovine ne povećaju u skladu s inflacijom (Die Zeit).

Lecornu je obećao da neće posegnuti za člankom 49.3, koji omogućuje donošenje zakona bez glasovanja ako većina potom ne sruši vladu. No 30. rujna ta se mogućnost ponovno razmatrala kao izlaz u slučaju nužde (Le Figaro).

Lokalne vlasti imaju razloga nadati se ublažavanju mjera. Prošle je godine predloženo da pridonesu s više od 4,7 milijardi eura, no konačni je iznos bio oko 2 milijarde (BFMTV). Svaki ustupak ove godine morao bi se pokriti uštedama drugdje, prihvaćanjem većeg manjka ili rastom gospodarstva iznad prognoze Ministarstva financija od 1 posto za 2027. (prognoze Ministarstva financija).

Prema vlastitim brojkama vlade, ovaj proračun usporava pogoršanje francuskih javnih financija, ali ga ne zaustavlja. Većina najavljenog napora samo odgađa rast troškova. Uštede će najviše osjetiti umirovljenici iznad mirovinskog praga, umirovljenici s višim dohotkom koji plaćaju porez, državni službenici i bogatije lokalne vlasti. Velike tvrtke jedina su skupina od koje se traži manje nego što plaća danas.