Francuski proračun od €54bn bez razrade

Francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je 54 milijarde eura „proračunskog napora” za 2027., gotovo dvostruko više od 30 milijardi eura o kojima je njegova vlada razgovarala samo nekoliko dana ranije (La Dépêche, To Brief). Brojka zvuči kao velika promjena politike, ali najveći dio povećanja proizlazi iz nove procjene koliki bi bio manjak da vlada uopće ne poduzme nove mjere.

Promijenjena prognoza, a ne dvostruko veći rezovi

Raniji plan od 30 milijardi eura počivao je na pretpostavci da bi javni manjak 2027., bez novih mjera, iznosio približno 5,7 posto BDP-a. Europska komisija prognozirala je taj raspon (Europska komisija). Vlada sada tvrdi da bi manjak premašio 6,5 posto (L'Union, La Dépêche). Ta revizija od 0,8 postotnih bodova, primijenjena na francuski BDP od približno 3 bilijuna eura (Eurostat), može objasniti gotovo cijelo povećanje istaknuto u naslovnoj brojci. Vlada nije objavila službeni obračun, ali računica se uklapa: cilj je isti, polazna je pozicija lošija.

Cilj je pritom 5 posto BDP-a. Vlada tvrdi da bi njezine mjere manjak spustile na 4,8 posto, ali 6,4 milijarde eura dodatnih izdvajanja za obranu rezultat vraćaju na 5 posto (Le Monde). Neto fiskalno zatezanje stoga je bliže 48 milijardi eura, iako ta procjena ovisi o tome jesu li izdaci za obranu i uštede obračunati na istoj osnovi.

Vladine prognoze počivaju na realnom rastu od 1 posto i inflaciji od 1,8 posto u 2027. (Francusko ministarstvo gospodarstva). Te pretpostavke izravno određuju računicu. Slabiji rast smanjio bi porezne prihode i povećao izdatke za naknade, čime bi se povećao manjak koji paket treba zatvoriti.

Sporiji rast mirovina, niži porez na dobit

Među dosad objavljenim mjerama, najvidljiviji teret podnose umirovljenici i javni službenici. Mirovine bi rasle sporije od cijena, čime bi vlada uštedjela manje od 6 milijardi eura. Plaće u javnom sektoru bile bi zamrznute na sadašnjoj indeksnoj osnovici, što bi donijelo približno 2 milijarde eura uštede (La Dépêche). Ako inflacija dosegne prognoziranih 1,8 posto, zamrzavanje osnovice smanjilo bi kupovnu moć plaća vezanih uz nju.

Velike tvrtke, međutim, dobivaju porezno rasterećenje. Privremeni dodatni porez na dobit trenutačno donosi oko 8 milijardi eura. Vlada bi ga zadržala po nižoj stopi, što bi donijelo približno 5 milijardi eura (Le Monde). U vladinoj računici tih se 5 milijardi eura računa kao ušteda u odnosu na scenarij u kojem bi porez istekao. U stvarnom novčanom smislu, tvrtke plaćaju manje.

To su zasad poznate stavke. Većina iznosa od 54 milijarde eura još nema javno objavljenu razradu, a objavljene se mjere preklapaju sa širim gornjim granicama rashoda. Očekivalo se da će HCFP, neovisno francusko fiskalno nadzorno tijelo koje provjerava unutarnju usklađenost vladinih prognoza, ovaj tjedan dobiti pretpostavke na kojima se proračun temelji. Njegova procjena još nije javna (HCFP, La Tribune).

Bez većine nema rezervne opcije

Lecornu je obećao da neće primijeniti članak 49.3. francuskog Ustava, koji vladi omogućuje da proračun progura u zakon, osim ako većina zastupnika ne izglasa nepovjerenje vladi. To je političko, a ne pravno obećanje. Zbog toga je proračun izložen Nacionalnoj skupštini u kojoj nijedna stranka nema većinu. Ljevica se protivi zamrzavanju mirovina i plaća. Nacionalno okupljanje može u svakom trenutku uskratiti prešutnu potporu vladi. Ta dva bloka ne moraju se dogovoriti o alternativi; dovoljno je da glasaju protiv istog teksta.

Premija koju Francuska plaća za zaduživanje u odnosu na Njemačku sredinom rujna dosegnula je približno 96 baznih bodova (0,96 postotnih bodova), blizu najviše razine od 2012. (Banque de France). Talijanska je premija u istom razdoblju iznosila otprilike 88–89 baznih bodova (QuiFinanza). Francuska je nakratko plaćala više za zaduživanje od zemlje koja ima viši omjer duga i BDP-a (Eurostat). Francuska i dalje ima redovit pristup financijskim tržištima, a prosječno dospijeće njezina duga dulje je od osam godina, pa će se više kamatne stope u trošak zaduživanja prelijevati s odgodom (Agence France Trésor). Povećanje premije podudara se sa zabrinutošću ulagača zbog francuskih fiskalnih izgleda i parlamentarnog rizika povezanog s proračunom.

Francuska je objavila cilj od 54 milijarde eura. Još nije predočila provjeren paket mjera vrijedan 54 milijarde eura. Hoće li naslovna brojka izdržati provjeru, pokazat će konkretni zakonski prijedlozi i ocjena HCFP-a.