Francuskom proračunu nedostaje 0,5 bodova rasta

Kupovna moć francuskih kućanstava po potrošačkoj jedinici, odnosno količina dobara i usluga koju prosječno kućanstvo može kupiti nakon poreza i inflacije, u drugom je tromjesečju pala 0,6 posto, pokazuju revidirani nacionalni računi francuskoga statističkog ureda INSEE (INSEE Q2 accounts). Istodobno je INSEE gotovo prepolovio procjenu gospodarskog rasta za 2026., s 0,7 posto na 0,4 posto (INSEE September overview, INSEE June outlook). Vlada je, međutim, proračun sastavila uz pretpostavku rasta od 0,9 posto (French Treasury), pa razlika od pola postotnog boda već ozbiljno ugrožava planirane javne prihode.

Manje radnih mjesta, slabija potrošnja i niži porezni prihodi

Nova procjena nije rezultat promjene tona, nego lošijih podataka. Revidirani tromjesečni računi, objavljeni potkraj kolovoza, pokazali su da se gospodarstvo u prvom tromjesečju smanjilo 0,2 posto, dok je u drugom stagniralo. Oba su rezultata slabija od pretpostavki na kojima je INSEE temeljio lipanjsku prognozu (INSEE Q2 accounts). Francuska je tako u jesen ušla gotovo bez gospodarskog zamaha.

Posljedice će biti najvidljivije na tržištu rada. INSEE za 2026. predviđa gubitak 52.000 radnih mjesta za zaposlene na plaću, nakon što ih je 2025. izgubljeno 48.000. Nezaposlenost je u prvom tromjesečju iznosila 8,1 posto, a do kraja godine trebala bi porasti na 8,6 posto (INSEE September PDF). Gubitak posla, kao i sam strah od nezaposlenosti, potiče kućanstva da smanjuju potrošnju. Stopa štednje francuskih kućanstava već iznosi oko 17,6 posto (European Commission forecast: France), što pokazuje da obitelji novac radije zadržavaju kao pričuvu nego što ga vraćaju u gospodarstvo.

Slabija potrošnja smanjuje prihode od poreza na dohodak, PDV-a i poreza na dobit, dok rast nezaposlenosti istodobno povećava izdatke za naknade. Oba učinka produbljuju proračunski manjak upravo kada ga Francuska mora smanjivati. Protiv zemlje se već vodi postupak EU-a zbog prekomjernog manjka, odnosno formalni nadzor kojim se od nje zahtijeva da manjak do 2029. spusti ispod 3 posto BDP-a. Trenutačno iznosi oko 5 posto (Council fiscal-path decision, European Commission forecast: France).

Troškovi zaduživanja dodatno sužavaju prostor

Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za 20 država europodručja, 10. rujna povisila je stope za 0,25 postotnih bodova (ECB decision). Posljedice se neće odmah prenijeti na cjelokupan francuski javni dug jer državne obveznice imaju prosječni rok dospijeća od približno osam godina (Agence France Trésor). Više kamate postupno ulaze u proračun kada država dospjele obveznice zamjenjuje novima, izdanima uz skuplje uvjete. Smjer je ipak nepovoljan: prinos na desetogodišnje francuske obveznice porastao je iznad troškova po kojima se trenutačno refinanciraju Španjolska i Italija (ECB government bond statistics, To Brief).

Većina francuskih građana s hipotekarnim kreditima zadužena je dugoročno uz fiksnu kamatnu stopu, pa zasad ne osjeća posljedice povećanja, pokazuju podaci Banque de France o novom kreditiranju (Banque de France lending survey). Teret najprije snose novi kupci nekretnina, mala poduzeća koja refinanciraju kredite s promjenjivom kamatnom stopom te sama država.

Njemačka najbolje pokazuje koliko fiskalni prostor mijenja položaj države. I ondje je rast slab, možda 0,5 posto, ali Berlin može pokrenuti velika ulaganja u infrastrukturu i obranu, za koja Bundesbank procjenjuje da bi do 2028. mogla povećati rast za 1,3 postotna boda (Bundesbank projection). Francuska takvu mogućnost nema: njezin je manjak već prevelik za program poticanja gospodarstva, a pravila EU-a obvezuju je na sređivanje javnih financija.

Pariz zato mora odlučiti kako rasporediti proračunsku prilagodbu i kada je provesti. Naglo smanjenje rashoda ili povećanje poreza u gospodarstvu koje jedva raste moglo bi dodatno suziti poreznu osnovicu iz koje država financira svoje obveze. Odgađanje bez proračuna koji navodi konkretna smanjenja rashoda ili povećanja prihoda te se temelji na realnoj stopi rasta moglo bi, pak, izazvati daljnji rast troškova zaduživanja jer ulagači neće vjerovati takvom planu. Uz rast od 0,4 posto Francuska ne može bezbolno slijediti put smanjenja manjka dogovoren s EU-om. Koliki će dio tereta pasti na kućanstva i radna mjesta ovisit će o odlukama koje Pariz još nije objavio. Pritisak bi moglo ublažiti jedino smanjenje troškova zaduživanja, a o tome Francuska ne odlučuje sama.