Francuska premija na dug blizu 90 baznih bodova

Prinos na francuske desetogodišnje obveznice, odnosno trošak po kojem se država zadužuje, 9. rujna dosegnuo je 4,31 posto, najvišu razinu od financijske krize 2008. (Reuters preko Les Echos Investir). Iako ta brojka može djelovati kao najava dužničke krize, najveći dio rasta posljedica je globalnog skoka prinosa na obveznice, dakle godišnjeg povrata koji ulagači traže kako bi državi posudili novac. Specifičan francuski problem zasad je manji i razvija se postupno, ali upravo ga zato valja precizno razlučiti od općeg kretanja na tržištu.

Francuski su prinosi porasli više od njemačkih, ali manje nego što sugerira naslovna brojka

Prinosi na državne obveznice toga su tjedna rasli u nizu zemalja. Čak je i Njemačka, najsigurniji dužnik eurozone, dosegnula 3,42 posto (Reuters preko Investing.com). Samo 9. rujna njemački je prinos porastao za šest baznih bodova, odnosno šest stotinki postotnog boda, a francuski za 8,5 baznih bodova (Reuters preko Les Echos Investir). Francuska se toga dana, dakle, pomaknula oko 2,5 baznih bodova više od Njemačke. Razlika postoji, no jedna trgovinska sesija nije dovoljna da bi se utvrdilo koliki dio proizlazi iz proračunskog rizika, a koliki iz uobičajenih tržišnih kolebanja.

Jasniju sliku daje razlika koja se nakupljala tijekom duljeg razdoblja. Raspon između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice dosegnuo je 88,7 baznih bodova, približivši se razini od 90 bodova, najvišoj od studenoga 2024. (Idéal Investisseur). Taj se raspon širi već mjesecima i pokazuje koliku dodatnu premiju ulagači traže od Francuske zbog njezinih proračunskih manjkova i političke neizvjesnosti.

Razmjer promjene najbolje se vidi u usporedbi s državama koje su donedavno plaćale osjetno više. Na početku trgovanja 9. rujna Grčka se zaduživala jeftinije od Francuske (France 24/AFP), dok je prinos na talijanske desetogodišnje obveznice iznosio 4,21 posto, nasuprot francuskih 4,26 posto (QuiFinanza). Francuska sada plaća više od zemalja u odnosu na koje je nekoć imala izrazitu prednost pri zaduživanju.

Kako više kamatne stope opterećuju proračun

Prinos od 4,3 posto ne prenosi se odmah na cijeli francuski program zaduživanja za 2026., vrijedan 310 mlrd. eura. Državna riznica do kraja srpnja već je prodala oko 71 posto ovogodišnjih obveznica, i to po ranijim, nižim stopama (Agence France Trésor). Postojeće obveznice do dospijeća zadržavaju prvotno ugovorene kamate, a prosječni rok dospijeća francuskog duga dulji je od osam godina (French Senate). Pritisak na proračun zato raste postupno, kako stare obveznice s niskim kamatama dospijevaju i zamjenjuju ih nove, skuplje.

Taj je proces već počeo. Na dražbi 3. rujna prihvaćeni prinos na referentnu francusku obveznicu s dospijećem u studenome 2036. skočio je s 3,90 posto u kolovozu na 4,23 posto, prema podacima Boursorame. Kupaca ipak nije nedostajalo: omjer potražnje i ponuđenog iznosa, koji pokazuje koliko je ukupnih naloga pristiglo na svaki ponuđeni euro obveznica, iznosio je 2,28. Ulagači su ponudili više nego dvostruko novca u odnosu na iznos koji je Riznica prodavala, što pokazuje urednu potražnju, a ne povlačenje kupaca s tržišta.

Europska komisija procjenjuje da će francuski proračunski manjak ove godine iznositi 5,1 posto BDP-a te se, bez novih mjera, povećati na 5,7 posto u 2027., dok bi javni dug trebao premašiti 120 posto BDP-a (Europska komisija, Europska komisija – postupak u slučaju prekomjernog manjka). Ako prinosi ostanu povišeni, analiza osjetljivosti francuskog Senata procjenjuje dodatni trošak kamata na približno 3,2 mlrd. eura u prvoj godini i 23,5 mlrd. eura tijekom pet godina, pod pretpostavkom da stope cijelo vrijeme ostanu na višoj razini (French Senate). Toliki izdatak smanjio bi prostor budućim vladama pri odlučivanju o porezima, javnoj potrošnji i ulaganjima.

Europska središnja banka može kupovati obveznice pojedine države kada tržišni poremećaji onemogućuju ravnomjeran prijenos njezine kamatne politike kroz eurozonu. Za to služi instrument zaštite transmisije, poznat kao TPI (ECB). Kretanja 9. rujna nisu upućivala na to da su uvjeti za takvu intervenciju blizu ispunjenja. Svi ekonomisti obuhvaćeni Reutersovom anketom očekivali su da će Europska središnja banka sljedećeg dana podignuti kamatnu stopu na depozite na 2,50 posto (Reuters preko Devdiscoursea). Više ključne kamatne stope pritom održavaju prinose na državne obveznice povišenima u cijeloj eurozoni.

Novi kupci francuskih obveznica dobivaju viši ugovoreni nominalni prinos ako ih drže do dospijeća. Postojećim vlasnicima, koji su obveznice kupili dok su prinosi bili niži, pada njihova tržišna vrijednost. Francuski porezni obveznici trošak preuzimaju postupno, svaki put kada se jeftin dug iz 2010-ih refinancira obveznicama čija cijena odražava današnje okolnosti. Tržište francuskog duga i dalje funkcionira uredno, ali svako novo zaduživanje uz sadašnju proračunsku premiju dodatno sužava buduće mogućnosti države.