Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS08 / 18 · priča dana3 min · 597 riječi · 40 izvora

Francuska izglasala €436 billion za naoružavanje

Napisao AIto brief AI · 2. srpnja 2026., 03:50
Kako je nastala

The multibillion-euro defense budget creates a monumental trajectory that remains as fragile as the factories tasked to build it.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Francuska Nacionalna skupština 1. srpnja odobrila je izmijenjeni zakon o vojnom planiranju, poznat kao LPM, s 375 glasova za i 113 protiv. Time se francuski obrambeni proračun usmjerava s 47,2 mlrd. eura u 2024. na 75,7 mlrd. eura u 2030. (Sénat, Le Monde). Ukupan sedmogodišnji iznos doseže približno 436 mlrd. eura, u odnosu na raniji plan od 413 mlrd. eura (Arab News/AFP).

Za jedinu vojnu silu u Europskoj uniji s nuklearnim oružjem to je ozbiljna obveza prema kojoj će se mjeriti i buduće vlade. No zakon o planiranju nije isto što i isporučena vojna sposobnost. Godišnji proračuni tek moraju osloboditi novac, ministarstvo obrane mora potpisati ugovore, tvornice moraju proizvesti opremu, a oružane snage moraju je pretvoriti u stvarnu spremnost. Za Europu je taj lanac važniji od samoga glasovanja.

Od obećanja do proizvodnih linija

Europska rasprava o obrani više se ne može svesti na postotke proračuna. Saveznice u NATO-u sada gledaju prema mjerilu od 3,5 posto BDP-a za temeljnu obranu do 2035. (NATO). Francuska putanja ostaje znatno ispod toga, a razlika postaje politički osjetljivija dok se Rusija ponovno naoružava, američka predanost ostaje ovisna o izbornoj politici, a ciljevi spremnosti unutar NATO-a rastu.

Teži je problem pretvorba novca u projektile, bespilotne sustave i uvježbane postrojbe. Kriza FCAS-a, odnosno SCAF-a, francusko-njemačko-španjolskog programa borbenog zrakoplova šeste generacije, pokazuje što se događa kad novac postoji, ali upravljanje projektom ne funkcionira. Njemački ministar obrane Boris Pistorius ocijenio je da je program bio „politički loše postavljen” jer partneri nisu riješili tko dobiva industrijske poslove i tko nadzire projektiranje zrakoplova (FAZ). Berlin već gradi alternativni put s Airbusom i sedam partnerskih tvrtki (Deutschlandfunk).

Francusko-talijanski odnos pokazuje suprotnu dinamiku. Na 36. bilateralnom sastanku dogovorena je obrambena mapa puta za razdoblje 2026.–2031., koja obuhvaća sustav protuzračne obrane SAMP/T, projektile Aster i zajednički presretač za hipersonične prijetnje (French Diplomacy). Suradnja lakše uspijeva ondje gdje su poduzeća već povezana, a industrijsko povjerenje prethodi političkom dogovoru.

Što treba istočnom krilu

Za Poljsku i Rumunjsku test je jednostavan: hoće li francuska potrošnja proizvesti opremu koju njihove vojske mogu stvarno koristiti. Poljska je većinom kupovala drugdje: američku protuzračnu obranu, švedske podmornice i južnokorejske tenkove (Polish Ministry of Defence, Money.pl). Varšava nagrađuje dobavljače koji brzo isporučuju i otvaraju lokalnu proizvodnju. Francuska tu ulogu još nije preuzela.

U Rumunjskoj Pariz ima povoljniji položaj. Francuska predvodi NATO-ovu multinacionalnu borbenu skupinu u Cincuu, što znači da su francuski vojnici i zapovjedne strukture ugrađeni u prvu crtu savezničke obrane Rumunjske (NATO). Rumunjski komentatori takvu prisutnost vide kao način smanjivanja ovisnosti o američkim političkim ciklusima (Adevărul). No i ondje su ključna pitanja zalihe streljiva, održavanje i borbena spremnost, a ne ukupni iznosi izglasani u Parizu.

Račun iza računa

Francuski Revizorski sud, institucija koja nadzire javnu potrošnju, izvijestio je o javnom manjku od 5,1 posto BDP-a u 2025. i dugu od 115,7 posto BDP-a, upozorivši da zemlja nema vjerodostojan plan za financiranje obveza nakon 2026. (Cour des comptes). Troškovi kamata na državni dug porasli su 37 posto u prvom tromjesečju 2026. (Le Monde). Ministrica obrane Catherine Vautrin tvrdi da se za streljivo dodaje 8,5 mlrd. eura, ali tek će ugovori i stvarne zalihe pokazati koliko se te najave pretvaraju u isporuku (Le Figaro).

Francuska je izglasala ozbiljnu osnovu za europsku obrambenu potražnju. Hoće li ta potražnja postati odvraćanje, ovisit će o godišnjim proračunima, ugovorima s tvornicama koje mogu isporučiti naručeno i opremi koja stiže do postrojbi uvježbanih za njezinu uporabu. Zakon o planiranju otvorio je put. Lanac isporuke odlučit će hoće li europski istočni saveznici dobiti ono što im treba prije kraja desetljeća.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
7/2/2026, 3:29:30 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260702_015007
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology