Freyja još nema dokazano presretanje

Deset vlada i ukrajinska raketna tvrtka žele Europi ponuditi jeftiniji štit protiv balističkih projektila. Politička koalicija postoji, a industrijski su partneri imenovani. No nedostaje ono što bi Freyju učinilo vjerodostojnom: nijedno ispitivanje dosad nije povezalo projektil, radar, tražilo i zapovjedno središte u dokazano presretanje balističke mete.

Ukrajinski Fire Point, tvrtka koja razvija presretač FP-7X, rekao je Reutersu početkom kolovoza da je potpisao sporazume s više od desetak europskih obrambenih tvrtki (Boursorama/Reuters). Izvršna direktorica Iryna Terekh opisala je sadašnju fazu kao najtežu: treba postići da ukrajinski projektil radi s europskim radarima, tražilima i zapovjednim sustavima (Defense News).

Političko pokriće stiglo je 13. srpnja, kada su Ukrajina, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina u Parizu pokrenule Integriranu koaliciju za protubalističke projektile (Predsjednik Ukrajine, Forces News). Koalicija je široka. Posao koji je stvarno počeo mnogo je uži.

Tri tvrtke drže uska grla

Ukrajina izrađuje projektil i lansirni sustav. Europski partneri isporučuju ono što projektil pretvara u obrambeni sustav: radare, tražila, senzore i programska rješenja koja ih povezuju (Censor.NET). Prema dosad dostupnim informacijama, najveći teret nose tri tvrtke.

Njemački Hensoldt pristao je integrirati svoj radar TRML-4D. Njegov izvršni direktor Oliver Dörre rekao je da projekt ima politički zamah, ali je razgovor o prihodima nazvao preuranjenim (defence-industry.eu). Norveški Kongsberg gradi zapovjedno središte, mjesto na kojem se radarski podaci pretvaraju u odluku o gađanju (RBC Ukraine). Njemački Diehl Defence povezuje se s radom na tražilu i navođenju. Fire Pointovi proizvodni ciljevi ovise o tome hoće li njemačka infracrvena tražila stizati na njegovu proizvodnu liniju (TVP World, Interfax-Ukraine).

Fire Point tvrdi da je proveo najmanje pet ispitivanja presretača. Dostupni dokazi, međutim, opisuju ispitivanja projektila ili podsustava, a ne cjelovito presretanje balističke mete na razini sustava (English NV).

Države na prvoj crti promatraju, ali ne kupuju

Države koje su najizloženije ruskim projektilima Freyju zasad promatraju kao rješenje za Ukrajinu, ne kao vlastiti nabavni put. U Poljskoj se rasprava vodi oko produbljivanja suradnje na sustavu Patriot sa Sjedinjenim Državama i Ukrajinom, a ne oko uključivanja u Freyjin dobavni lanac (Rzeczpospolita, Militarnyi). Rumunjska stvar postavlja slično: Freyja može biti korisna Ukrajini, dok se rumunjska protuzračna obrana i dalje oslanja na Patriot (Digi24).

Većina od deset vlada potpisnica daje političku potporu. Stvarna industrijska obveza koncentrirana je u nekoliko tvrtki iz triju zemalja.

Redoslijed koji još nije počeo

Fire Point prvo presretanje balističke mete očekuje oko sredine 2027. Time bi se dokazalo da koncept može funkcionirati barem jednom. To Freyju još ne bi učinilo operativnim sustavom (Defense News, Battle Policy).

Ciljana cijena iznosi manje od milijun eura po presretaču, otprilike četvrtinu do šestine cijene jedne rakete za Patriot. Ta cijena ovisi o serijskoj proizvodnji, a ne o nečemu što je danas provjereno (Army Recognition, Boursorama/Reuters).

Ambicija proizvodnje 2.000 presretača godišnje ovisi o uvoznim njemačkim tražilima. Freyja je zato najprije pitanje dozvola i dobavnog lanca, a tek potom pitanje tvorničkog kapaciteta (Tiscali). I sama Terekh rekla je da Fire Point pokušava program koji inače traje desetljećima stisnuti u nekoliko godina.

Najnovija isplata Europske komisije za obranu slijedi srodnu logiku: graditi proizvodne kapacitete, a ne samo prazniti zapadne zalihe (Europska komisija). No vjerodostojnost Freyje ovisi o nizu koji još nije započeo: stvarno presretanje, ponovljiva ispitivanja, potpisane proizvodne narudžbe i dijelovi isporučeni u velikim količinama. Dok Fire Point i njegovi europski partneri ne isporuče taj lanac, Freyja ostaje integracijski projekt, a ne obrambeni sloj. Tehničke odgovore duguju Hensoldt, Kongsberg i Diehl. Političke odgovore duguje deset vlada: o novcu, izvoznim dozvolama i obvezujućim narudžbama.