G7-ovih 100 milijuna barela bez jasne kvote dizela

Države koje uvoze naftu od ožujka su iz hitnih zaliha pustile oko 325 milijuna barela, nešto više od 80 posto obećane količine, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), koja koordinira njihovo korištenje (IEA). G7 je 2. listopada obećao pustiti dodatnih 100 milijuna barela tijekom četiri mjeseca (priopćenje G7-a). Ni jedna brojka ne govori koliko će dodatnog dizela stići u Europu, a upravo tog goriva nedostaje.

Dvije brojke koje mjere različite stvari

Jedanaestog ožujka 32 članice IEA-e dogovorile su da stave na raspolaganje 400 milijuna barela, najopsežniju usklađenu isporuku zaliha koju je agencija dosad organizirala (IEA). Hitne zalihe čine sirova nafta ili gotova goriva koja država čuva ili nalaže tvrtkama da ih drže za slučaj poremećaja u opskrbi. Prema listopadskoj evidenciji, od ožujske ponude još se oko 75 milijuna barela ne vodi kao pušteno iz zaliha (IEA, ožujak, IEA, listopad).

Brojke opisuju i različite faze. U ožujku su vlade obećale staviti naftu na raspolaganje, a u listopadu je IEA izvijestila koliko je nafte pušteno iz zaliha. Ni jedna objava ne bilježi koliko je goriva kupcima prodano ili isporučeno u skladišta.

G7, skupina velikih gospodarski razvijenih demokracija u kojoj su SAD, Japan, Njemačka i Francuska, zatim je najavio vlastiti plan. On predviđa puštanje 100 milijuna barela tijekom četiri mjeseca, uz znatan dio dizela u prvih 20 dana (priopćenje G7-a). U priopćenju se navodi da plan uzima u obzir već ispunjene obveze. Ne piše, međutim, koliko je barela u njemu novo niti kolika je predviđena količina dizela.

Le Figaro je pitao ulazi li ožujski ostatak u novi plan ili se dodaje na njega (Le Figaro). Dok se to ne razjasni, listopadski zbroj i plan G7-a ne mogu se naprosto zbrojiti (Franceinfo, Elizejska palača).

Zašto je dizel usko grlo

Izvoz sirove nafte s Bliskog istoka znatno se oporavio, rekao je čelnicima G7-a izvršni direktor IEA-e Fatih Birol. Isporuke prerađenih naftnih proizvoda, poput dizela koji je već prošao rafinerijsku obradu, i dalje su ozbiljno ograničene, a napadi na ruske rafinerije dodatno su pogoršali pritisak na opskrbu (IEA). Sirova nafta mora se preraditi u rafineriji prije nego što postane gorivo za kamione. Dizel iz zaliha preskače taj korak i može izravno doći do distributera.

Zato je sastav zaliha koje se puštaju jednako važan kao i njihova ukupna količina. Ožujska privremena procjena IEA-e navodila je da će europski doprinosi uglavnom biti prerađeni naftni proizvodi (IEA). Ni listopadski zbroj ni plan G7-a ne uključuju objavljenu brojku o količini dizela.

Članice G7-a obećale su i da jedna drugoj neće ograničavati izvoz goriva (priopćenje G7-a). To je važno za Europu jer je Washington ranije zaprijetio ograničenjem isporuka dizela preko Atlantika (To Brief).

Od ponude do prodaje i niže cijene na crpkama

Izvješća država pokazuju koliko se pojmovi „dostupno” i „prodano” razlikuju u praksi. Nizozemska vlada gotovo 4,7 milijuna od obećanih 5,4 milijuna barela vodi kao „puštene ili stavljene na raspolaganje” te navodi da je njezina agencija za zalihe COVA 2. listopada počela nuditi 50.000 tona dizela (Vlada Nizozemske). Ponuda nije prodaja: kupci gorivo još moraju preuzeti.

U Njemačkoj se vidi sličan raskorak. Berlin je iz zaliha od oko 20 milijuna tona dodijelio 2,6 milijuna tona (njemačka vlada). Potvrdio je samo da su kupci preuzeli prvu tranšu, odnosno dio ukupne količine, ali nije objavio njezin opseg. Europske agencije za zalihe gorivo mjere u tonama, a IEA u barelima, pa je nacionalne podatke još teže zbrojiti.

Ni prodani dizel ne znači automatski nižu cijenu na crpkama. Handelsblatt procjenjuje da će potez G7-a više poslužiti kao kratkoročni signal tržištima nego kao trajan način snižavanja cijena dizela (Handelsblatt). Poljski ministar energetike Miłosz Motyka iznio je skeptičan stav 2. listopada. Budući da opskrba nije bila prekinuta, nije vidio razlog da Poljska pusti dizel iz zaliha, a smatrao je i da to ne bi bitno snizilo cijene na crpkama (XYZ).

Njegova tvrdnja polazi od načina na koji se određuje cijena goriva. Cijena na crpkama uključuje veleprodajnu cijenu, odnosno iznos koji trgovci plaćaju jedni drugima, te marže distributera i porez, pa se niža veleprodajna cijena samo djelomično prenosi na vozače. Ako dizel ostane skup, trošak će najprije osjetiti njegovi najveći potrošači: cestovni prijevoznici i poduzeća koja rade dizelskim strojevima. Što pritisak dulje traje, vjerojatnije je da će dio troška prenijeti dalje.

G7 je zatražio od IEA-e izvješće u roku od 20 dana (priopćenje G7-a). Dosad objavljeni podaci pokazuju da su iz zaliha puštene znatne količine nafte, ali ne i koliko će dodatnog dizela plan G7-a donijeti na europsko tržište. Nisu objavljeni ni odnos novog plana prema ožujskoj obvezi ni podjela zaliha prema vrstama goriva.