Galați ubrzao protudronsku obranu vrijednu €1.5B

Ruska besposadna letjelica Geran-2 pogodila je 29. svibnja stambenu zgradu u rumunjskom Galațiju i ranila majku i njezina sina tinejdžera. Bio je to prvi udar na stambenu zgradu na teritoriju NATO-a od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte osudio je „nepromišljeno rusko ponašanje” (Kyiv Independent). No kroz zajedničke kanale Saveza nakon toga se dogodilo malo. Rumunjska nije aktivirala članak 4. NATO-a, koji svakoj članici omogućuje da zatraži formalne konzultacije kada se osjeća ugroženo, nego se okrenula bilateralnim dogovorima.

Na istočnom krilu sada se kroz ugovore o naoružanju, ubrzana razmještanja i industrijska partnerstva slaže usporedna obrambena arhitektura. Ona zaobilazi najsporiji dio NATO-ova sustava: potrebu da se svih 32 članica usuglase prije djelovanja.

Ugovori su potpisani, sustavi stižu tek za godinu ili dvije

Rumunjska je prije roka 31. svibnja za SAFE, novi program zajedničke obrambene potrošnje Europske unije, potpisala gotovo 1,5 mlrd. eura vrijedne protudronske ugovore. Među njima je sedam Rheinmetallovih sustava protuzračne obrane SKYNEX i više od 400.000 komada specijaliziranog streljiva (Capital.ro). Isporuka traje jednu do dvije godine. Do tada Rumunjska može presretati dronove borbenim zrakoplovima, ali nema kopneni sustav koji bi ih mogao zaustaviti iznad gradova.

Italija je 3. lipnja u zračnu bazu Mihail Kogălniceanu poslala četiri Eurofightera Typhoon i oko 180 pripadnika osoblja, a 15. lipnja trebala bi početi i bilateralna obuka za borbu protiv dronova (NewsUkraine). Oba su razmještanja bila planirana prije udara na Galați. Taj im je napad dao političku težinu.

Rumunjski predsjednik razgovarao je 4. lipnja s estonskim predsjednikom Alarom Karisom o „bliskoj suradnji na protudronskim projektima” (ERR). Priopćenje, međutim, nije navelo sustave, rokove ni prijenos tehnologije. Estonija duž granice ima senzore za otkrivanje, ali nema aktivnu sposobnost obaranja. Dronove može vidjeti. Ne može ih uništiti.

Gdje je stvarni zamah

Poljska državna vojna grupa PGZ potpisala je proizvodni sporazum s estonskom tvrtkom Frankenburg Technologies za protudronske projektile, uz kapacitet od 10.000 komada godišnje (Army Recognition). Time se Poljska pozicionira kao središte masovne proizvodnje protudronskog streljiva na istočnom krilu.

Ukrajina šalje specijalizirane protudronske timove izravno u Rumunjsku, Latviju, Litvu i Estoniju, prenoseći iskustvo s bojišta državama koje se s takvom prijetnjom dosad nisu suočile (Romania Insider). Finska, koja je 15. svibnja nakon vlastitog dronskog alarma zatvorila helsinšku zračnu luku na tri sata, odobrila je 50,2 mil. eura hitnog financiranja za obranu od dronova i povećala ovlasti za nabavu za više od 1 mlrd. eura do 2032. godine (Finnish Government).

Zašto kolektivne strukture kasne

Glavna protudronska politika Europske unije, Akcijski plan koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila u Vilniusu, nije zakonodavni akt nego neobvezujuća komunikacija. Okvir za provedbu cilja na 2030. Europska inicijativa za obranu od dronova predviđa početnu sposobnost krajem 2026., a punu operativnost do kraja 2027. godine (UAV Defence, 2EU Brussels). NATO nudi tržište za nabavu protudronske opreme i okvire za vježbe, što pomaže usklađenosti sustava, ali nije jedinstveno zapovjedništvo koje može oboriti dron iznad Galațija u tri ujutro (Defense News).

Rok u SAFE-u natjerao je države da ugovore potpišu do 31. svibnja. Zajednički okviri EU-a neće biti operativni prije 2027. Nacionalne nabave kroz SAFE tako postaju stvarna europska obrambena arhitektura: bilateralna po izvedbi, kolektivna samo po ambiciji.

Ne postoji ni okvir za naknadu štete civilima u NATO-u pogođenima prelijevanjem rata preko granice. Prema rumunjskim vlastima, žrtve iz Galațija isplaćene su kroz nacionalni fond za hitnu socijalnu pomoć, isti mehanizam koji se koristi nakon poplava.

Ni sve saveznice ne slažu se da treba djelovati. Slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanár odbio je pozvati ruskog veleposlanika na razgovor, ocijenivši taj potez „poziranjem koje ništa ne rješava” (Aktuality.sk). Premijer Robert Fico otišao je korak dalje i iskoristio incident kako bi zatražio dijalog EU-a i Rusije (STVR).

Ministri obrane NATO-a sastaju se 18. lipnja u Bruxellesu. Baltički predsjednici traže da Savez prijeđe s nadzora zračnog prostora na zračnu obranu, odnosno s praćenja neba na njegovu stvarnu zaštitu (AeroTime). Hoće li taj sastanak donijeti operativne odluke, pokazat će može li se kolektivni sustav napokon približiti tempu prijetnje ili će bilateralna arhitektura postati trajno rješenje za ljude koji spavaju na desetom katu u Galațiju.