Njemačka odobrila €203.7bn duga

Njemačka je godinama fiskalnu suzdržanost predstavljala kao gospodarsku vrlinu. Vlada Friedricha Merza sada je prihvatila nacrt proračuna za 2027. s oko 203,6 do 203,7 mlrd. eura novog zaduživanja, prema izvješću povezanom s Reutersom. Europski problem počinje od početnih pozicija: Njemačka se može zaduživati unutar zajedničkih pravila s mjesta koje Francuska i Italija nemaju.

Ta se pozicija oslanja na tri elementa. Ulagači Njemačku i dalje vide kao sigurnog dužnika, ustavne iznimke Berlinu sada ostavljaju širi prostor, a obrana zaduživanju daje političku zaštitu. Dug jest skuplji nego u godinama jeftinog novca, ali prinos na desetogodišnju njemačku saveznu obveznicu, odnosno kamatna stopa koju ulagači traže da bi Berlinu posudili novac na deset godina, 7. srpnja iznosio je oko 2,99 posto. To, prema TradingEconomicsu, nije cijena paničnog bijega od njemačkog duga.

Zaduživanje na račun sutrašnjih prihoda

Plan je slojevit. Temeljni savezni proračun, infrastrukturni fond i fond za Bundeswehr zajedno dovode planirano zaduživanje za razdoblje od 2027. do 2030. na oko 838,2 mlrd. eura, prema istom izvješću povezanom s Reutersom. Berlin tako buduće porezne prihode prebacuje u današnje proračune za sigurnost i infrastrukturu.

Pravni put pritom nije tehnički detalj. Njemačka „kočnica zaduživanja”, ustavno pravilo koje ograničava redovito zaduživanje države, više ne djeluje jednako kada izdaci za obranu i sigurnost prijeđu jedan posto BDP-a, odnosno godišnje vrijednosti svega što gospodarstvo proizvede, kako su izvijestili DW i FAZ. Zato je takvo zaduživanje kod kuće lakše braniti nego opće povećanje državne potrošnje.

Trošak dolazi kasnije. Savezni izdaci za kamate, novac koji država mora platiti vjerovnicima prije nego što se uopće raspravlja o novim uslugama ili poreznim rasterećenjima, trebali bi porasti s 41,9 mlrd. eura u 2027. na 80,7 mlrd. eura u 2030., piše Tagesschau. Te uplate postaju prvo potraživanje prema prihodima, pa će iduće vlade svaku proračunsku raspravu započinjati s manje prostora.

Sve bi bilo jednostavnije kada bi rast nosio veći dio tereta. Njemački izvještaji navode da proračun polazi od realnog rasta, dakle rasta proizvodnje nakon inflacije, od 0,5 posto u 2026. i 0,9 posto u 2027., prema Onvisti/Reutersu. Slab rast sam po sebi ne znači da je zaduživanje pogrešno. Znači da je presudno što se tim dugom kupuje.

Tko dobiva zaštitu

Prvi dobitnici lako se prepoznaju. WirtschaftsWoche navodi planirana ulaganja od 117,5 mlrd. eura u 2027. i temeljne obrambene izdatke od oko 109,7 mlrd. eura. Taj novac ide prema proizvođačima obrambene opreme, građevinskim tvrtkama, željezničkim izvođačima i dobavljačima vezanima uz javne radove. Poljska će taj plan manje mjeriti knjigovodstvom, a više time hoće li se pretvoriti u opremu, logistiku i potporu Ukrajini koja doista stiže, što se vidi i u poljskom izvještavanju DW-a.

Pokriće dolazi iz slabije zaštićenih dijelova države. Upday UK izvještava o smanjenju subvencija mirovinskom osiguranju za tri mlrd. eura i zdravstvenom osiguranju za 1,8 mlrd. eura, uz prebacivanje 2,7 mlrd. eura iz Fonda za klimu i transformaciju u opći proračun kako bi se pokrio manjak. Budući da su te subvencije prijenosi iz saveznog proračuna u sustave osiguranja, stvarni učinak ovisit će o kasnijim odlukama o doprinosima, uslugama i pričuvama. Smjer je ipak jasan: obrana i infrastruktura dobivaju zaštitu, a socijalne i klimatske stavke pomažu zatvoriti računicu.

Zašto drugi to ne mogu kopirati

Proračunska pravila Europske unije i dalje se oslanjaju na gornju granicu manjka od tri posto BDP-a, godišnje razlike između rashoda i prihoda, te referentnu razinu javnog duga od 60 posto BDP-a, kako navode Komisija i Uredba 2024/1263. Neravnopravnost nije u samom tekstu pravila, nego u početnim uvjetima. Država s njemačkom reputacijom sigurnog dužnika može sigurnosni šok pretvoriti u investicijsko zaduživanje; država s visokim dugom s istim se pravilima suočava uz manje strpljenja tržišta i manje političkog prostora kod kuće.

Francuska razliku pokazuje brojkama. Arab News naveo je javni dug od 3.536,1 mlrd. eura, odnosno 117,5 posto BDP-a, u prvom tromjesečju 2026. Italija pokazuje računovodstveni spor: Pagella Politica naglašava da se obrambeni izdaci ne brišu jednostavno iz europskih pravila o manjku. Upday NL dodaje problem vjerodostojnosti: Berlin se snažno zadužuje, a istodobno traži štedljiviji proračun Europske unije.

I sama Njemačka pred sobom ima zid. Prema tazu, prijavljene rupe u financiranju rastu s 22 mlrd. eura u 2028. na 38 mlrd. eura u 2029. i 47 mlrd. eura u 2030. Handelsblatt izvještava da vlada već za 2027. povlači 6,8 mlrd. eura iz pričuva, ostavljajući oko 3,9 mlrd. eura za kasnije godine.

Njemački zaokret prema dugu test je fiskalne povlastice, a ne čisti raskid s disciplinom. Presedan se može braniti samo ako zaduživanje prije novog pritiska kamata proizvede sigurnost, infrastrukturu i stvarne kapacitete.