Njemačka prepolovila prognozu rasta za 2026. dok industrijski divovi sele proizvodnju u Kinu

Njemačke su tvornice tri desetljeća bile motor europskog rasta. Taj je model sada potrošen. Njemačko gospodarstvo više od tri godine stagnira ili se smanjuje: nakon recesije 2023. i 2024. (Destatis, BNP Paribas), rast je toliko slab da je vlada prepolovila prognozu za 2026. na 0,5 posto. Bundesbank procjenjuje da tri četvrtine izgubljenog njemačkog udjela na izvoznim tržištima proizlazi iz pada konkurentnosti, a ne iz privremeno slabe potražnje. Proizvodnja automobila pala je s 5,6 milijuna vozila 2017. na približno 4 milijuna 2025. (International Banker). BASF, kemijski div, zatvorio je pogone za amonijak i metanol u sjedištu u Ludwigshafenu, dok u Kini gradi kompleks vrijedan 10 mlrd. eura (Clean Energy Wire). To više ne izgleda kao privremena prilagodba, nego kao trajno premještanje proizvodnje.

Gdje se udar prvo osjeti

Njemačka čini oko 29 posto BDP-a eurozone. Kad ona oslabi, prvi kanal zaraze nije financijski, nego trgovački.

Zemlje srednje i istočne Europe u Njemačku šalju 20 do 30 posto svojega izvoza, uglavnom kao dobavljači dijelova za njezine tvornice (Eurostat). Kada njemački proizvođači automobila smanje narudžbe, proizvodne se trake u regiji usporavaju u roku od nekoliko tjedana. Slovačka proizvodnja prijevozne opreme pala je u prvom tromjesečju 2026. 3 posto na godišnjoj razini (Slovak Statistical Office). Mađarska je 2025. ostvarila tek 0,3 posto rasta BDP-a, najslabije u regiji, dok je Audi smanjivao proizvodnju motora (BNP Paribas).

Zastoj se vidi i u kapitalu. Njemačke tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi drže 148,1 mlrd. eura akumuliranih izravnih ulaganja (KPMG). Kada je sjedište u Njemačkoj u recesijskom režimu, odgađa odluke o ponovnom ulaganju u inozemne podružnice. Posljedica su manje šanse za nove tvornice i sporija modernizacija postojećih.

Na razini eurozone to sužava prostor Europskoj središnjoj banci, instituciji koja određuje kamatne stope za svih 20 članica eurozone. Cijene nafte porasle su 84 posto od prosinca 2025. zbog krize u Hormuškom tjesnacu (ECB Economic Bulletin), što gura inflaciju prema gore u cijeloj eurozoni. Samo to otežava snižavanje kamatnih stopa. Problem produbljuje razlika između sjevera i juga: jedinstvena kamatna stopa od 2,0 posto previše pritišće Njemačku, dok Španjolsku i druga brže rastuća južna gospodarstva jedva hladi. Europska središnja banka u travnju je zadržala kamatne stope na 2,0 posto, čime nije riješila ni jedan dio dileme.

Dobitnici po sili prilika

Njemačka slabost mijenja gospodarsku kartu Europe. Poljska sada obavlja gotovo 20 posto ukupnog cestovnog teretnog prijevoza u EU-u (Interfax) i dominira srednjoeuropskom logistikom, dijelom zato što je rat u Ukrajini preusmjerio trgovinu s Crnog mora na poljske kopnene pravce. Prvi put u 25 godina više se Poljaka vraća iz Njemačke nego što ih u nju odlazi, potaknuti slabijim izgledima za posao u Njemačkoj i rastom plaća u Poljskoj.

Španjolska privlači kineske proizvođače električnih vozila koji žele proizvoditi unutar EU-a i izbjeći carine do 45,3 posto. Kineske su tvrtke 2024. u Španjolskoj najavile 4,2 mlrd. eura izravnih stranih ulaganja, najviše u jednoj državi članici EU-a. Španjolska sada ima rekordnih 22,1 milijun zaposlenih, dok je Njemačka od 2019. izgubila više od 248.000 radnih mjesta u proizvodnji (Jacobin).

Što treba pratiti

Njemačka traži načine kako se dodatno zadužiti bez formalnog rušenja vlastitih pravila. Reformirana dužnička kočnica, ustavno ograničenje zaduživanja, sada iz izračuna izuzima obrambenu potrošnju iznad 1 posto BDP-a, što vladi omogućuje da 2026. u obranu usmjeri 108 mlrd. eura (Defence Finance Monitor). Ta će potrošnja podići statistiku BDP-a. No vojna oprema sama po sebi ne povećava industrijsku produktivnost, a MMF predviđa da će se njemačko radno sposobno stanovništvo do 2030. smanjivati 0,7 posto godišnje, najbrže u skupini G7.

Zemlje koje profitiraju od njemačkog posrtanja imaju vlastite slabosti. Poljska i dalje gotovo 30 posto izvoza šalje u Njemačku. Španjolske tvornice kineskih električnih vozila ovise o tome hoće li EU zadržati carinsku zaštitu. Ti modeli rasta počivaju na osjetljivoj pretpostavci: Njemačka mora ostati dovoljno slaba da otvara prostor drugima, ali ne toliko slaba da povuče ostatak Europe za sobom. Ako se njemačka industrijska baza doista slomi, s njom slabi i bogato potrošačko tržište kojem bi se španjolski električni automobili trebali prodavati.