Njemačka obrana bez 11 mlrd. eura

Njemačka ustavna izmjena o zaduživanju za obranu funkcionirala je upravo onako kako je napisana, a u tome i jest problem. Berlin je 2025. izvan dužničke kočnice, pravila koje ograničava godišnje savezno zaduživanje, posudio 28,6 milijardi eura, dok su prihvatljivi izdaci za sigurnost u odnosu na prethodnu godinu porasli samo 17,6 milijardi eura (FAZ, Die Zeit). Ifo Institute, jedan od vodećih njemačkih instituta za ekonomska istraživanja, procjenjuje da približno 11 milijardi eura razlike čine stari izdaci koji su naknadno postali prihvatljivi za financiranje dugom, čime su porezni prihodi oslobođeni za druge proračunske potrebe. Bundesbank je neovisno došao do sličnog zaključka: zaduživanje prema novim pravilima za obranu i infrastrukturu premašilo je stvarno dodatne izdatke te pomoglo pokriti opće proračunske manjkove (Bundesbank).

Nema dokaza da je posuđeni novac nestao s obrambenih računa. Riječ je o zamjeni izvora financiranja, a ne o preusmjeravanju novca.

Kako je početna granica otvorila prostor za zaduživanje

Ustavnom izmjenom iz ožujka 2025. od dužničke je kočnice izuzeta savezna sigurnosna potrošnja koja premašuje 1 posto BDP-a. U izračun ulazi pet kategorija: obrana, civilna zaštita, obavještajne službe, kibernetička sigurnost i pomoć državama izloženima oružanom napadu (Bundestag).

Granica je postavljena ispod iznosa koji je Njemačka već trošila na te namjene. Berlin je zato mogao odmah financirati postojeće izdatke novim dugom, bez ijednog dodatnog eura uloženog u nove vojne sposobnosti. Stajalište Ministarstva financija pravno je utemeljeno jer je svaki posuđeni euro odgovarao ustavnoj formuli. Ifo osporava ekonomski učinak takva pristupa: novi bi dug trebao donijeti dodatne sigurnosne sposobnosti, a ne zamijeniti porezne prihode kojima su se isti izdaci dotad financirali (Ifo).

Obje su ocjene istodobno točne. Zaduživanje je bilo zakonito, ali približno 38,5 posto ukupnog iznosa izuzetog od dužničke kočnice nije financiralo ništa novo u obrani (FAZ).

Litva kao provjera provedbe

Njemačka ipak može pokazati konkretan napredak u nabavi. Izdaci za vojnu nabavu porasli su 2025. za 4,53 milijarde eura, uključujući dodatnih 2,32 milijarde eura za streljivo (Die Zeit). Poboljšana je i provedba starijeg posebnog fonda od 100 milijardi eura, jednokratnog paketa zaduživanja osnovanog 2022. radi modernizacije Bundeswehra: udio isplaćenih sredstava porastao je s 3,5 posto u 2022. na 84 posto u 2024. (French Treasury).

Najjasniju provjeru pretvara li se posuđeni novac u popunjene i opremljene postrojbe pruža njemačka 45. oklopna brigada u Litvi, središnji doprinos Berlina obrani istočnog krila NATO-a. Pod zapovjedništvom brigade služi oko 1.700 pripadnika, no taj broj obuhvaća i postojeću NATO-ovu borbenu skupinu s više od 1.000 vojnika koji se smjenjuju, pa nije riječ o 1.700 novoraspoređenih vojnika (Bundeswehr, LRT). Teška tenkovska i mehanizirana bojna trebale bi se iz Njemačke preseliti tek 2027., a do kolovoza 2026. dobrovoljcima je bilo popunjeno samo 60 posto konačno predviđenih mjesta u brigadi (Lrytas).

Litva istodobno ulaže 1,33 milijarde eura u infrastrukturu vojnih baza potrebnu za prihvat cijele brigade (Lithuanian Defence Ministry).

Zamjena izvora financiranja i manjak osoblja u brigadi postoje usporedno, ali dostupni dokazi ne pokazuju da je jedno prouzročilo drugo. Teškoće s novačenjem, rokovi nabave i uska grla u vojnoj industriji imaju zasebne uzroke. Usporedba ipak otkriva razliku između ustavnog prostora za zaduživanje koji Njemačka ima i njezine dokazane sposobnosti da taj novac pretvori u borbeno spremne snage.

Zašto saveznici to ne mogu zanemariti

Njemačka provedba važna je i izvan njezinih granica. Sve tri nizozemske borbene brigade uključene su u njemačke divizije, a na vježbi Fighter Lion 2026 više od 7.000 njemačkih i nizozemskih vojnika uvježbavalo je zajedničke operacije (Defensie Dichtbij, Bundeswehr). Suradnja funkcionira na vježbalištu, no još nije provjereno mogu li se nizozemske brigade u dugotrajnim borbenim djelovanjima osloniti na njemačku zapovjednu i logističku potporu.

Kao što smo izvijestili prošloga tjedna, savezni revizori upozorili su da bi njemački javni dug do 2030. mogao dosegnuti najmanje 3 bilijuna eura, uz godišnje kamate od 80,7 milijardi eura (Bundestag). Proračunski prostor nije neograničen, a trošak kamata s vremenom će se za ista sredstva natjecati s obrambenim izdacima.

Njemačka je dokazala da je njezino zaduživanje u skladu s Ustavom, ali još nije pokazala da je sav novi proračunski prostor donio dodatne, popunjene i opremljene vojne sposobnosti. Dio odgovornosti snose savezna vlada, Ministarstvo obrane, ured Bundeswehra za nabavu te proračunski odbor Bundestaga, koji odobrava godišnje izdatke i nadzire njihovo izvršenje. Iznos od 11 milijardi eura Ifoova je procjena zamjene izvora financiranja, a ne utvrđeni nestanak novca. Saveznicima koji obrambene planove grade na njemačkim obvezama ipak nije dovoljna pravna usklađenost. Potrebne su im bojne.