Njemački fond ne pokreće ulaganja

Njemački infrastrukturni fond od 500 milijardi eura nije novac koji stoji spreman u državnoj blagajni. Riječ je o ustavno dopuštenom okviru za novo zaduživanje, uvedenom u ožujku 2025., kojim savezna vlada tijekom dvanaest godina može financirati ceste, željeznice, bolnice i klimatske projekte. Taj se dug vodi izvan uobičajenih njemačkih pravila zaduživanja, poznatih kao „kočnica duga”, koja savezni strukturni manjak ograničava na 0,35 posto BDP-a (Bundestag WD 4-032-26). Kamate plaća savezni proračun, a otplata ne počinje prije 2044.

Raspodjela je unaprijed određena: 300 milijardi eura za savezna ulaganja, 100 milijardi eura za savezne zemlje i lokalnu samoupravu te 100 milijardi eura za Fond za klimu i transformaciju (BMF FAQ, Bundesregierung). Iznos je golem. Prvi učinci nisu.

Posuđeni novac zamijenio je staru potrošnju

Njemačka je vlada 2025. preko fonda posudila 24,3 milijarde eura. Savezna ulaganja, međutim, porasla su za samo 1,3 milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu (ifo). Institut ifo zaključio je da 95 posto novog duga nije financiralo dodatnu infrastrukturu, nego je zamijenilo rashode koji su već bili predviđeni u redovnom proračunu. Gospodarski institut IW, koristeći drukčiju metodologiju, došao je do udjela od 86 posto i procijenio da je oko 12 milijardi eura samo prebačeno s redovnog proračuna na novi fond (Tagesschau).

Mehanizam je prilično jednostavan. Zakon traži da udio ulaganja u redovnom proračunu ostane iznad 10 posto prije nego što se može koristiti novac iz fonda. Za 2026. vlada prijavljuje 10,5 posto, tek nešto iznad praga (BMF Sollbericht 2026). Bundesbank je, međutim, upozorio na ključni problem: taj je omjer i prije osnivanja fonda bio iznad 10 posto (Bundesbank). Vlada tako prolazi vlastiti zakonski test, dok dio stare potrošnje premješta u novo proračunsko vozilo i oslobađa prostor u redovnom proračunu za druge namjene.

Ministarstvo financija odbacuje takvo tumačenje. U analizi iz travnja 2026. tvrdi da su 168,3 milijarde eura planiranih ulaganja iz fonda za razdoblje od 2025. do 2028. doista dodatna ulaganja, odnosno oko 95 posto ukupnog iznosa (BMF April 2026). No ministarstvo broji planirane alokacije. Kritičari broje ono što se stvarno promijenilo u gospodarstvu. Njemački savezni revizorski ured, Bundesrechnungshof, priklonio se kritičarima i kao istaknut primjer prenamjene naveo oko 16 milijardi eura potpora za izgradnju željezničke infrastrukture u 2026.: riječ je o rashodima koji su već postojali, ali su sada preknjiženi pod fond (Handelsblatt).

Do kraja srpnja 2026. isplaćeno je 51,1 milijardu eura, otprilike desetina ukupnog okvira (Zeit).

Zašto ostatak Europe prati njemački fond

Ako fond na kraju doista proizvede nove građevinske narudžbe, korist će imati i njemački susjedi. Oko 28 posto poljskog izvoza odlazi u Njemačku, ponajprije kroz industrijske komponente, pa bi stvarni infrastrukturni zamah povukao i poljske dobavljače (Rzeczpospolita). Bundesbank procjenjuje da bi kombinirana ulaganja u infrastrukturu i obranu mogla njemačkom BDP-u dodati oko 1,3 postotna boda u razdoblju od 2025. do 2028. (Bundesbank).

Oštriji europski prijepor ipak nije gospodarski nego politički. Njemačka je pronašla ustavni put oko vlastitih fiskalnih pravila, dok istodobno ostaje najglasniji protivnik popuštanja pravila na razini Europske unije. Francuska takav potez ne može lako ponoviti. Već je u postupku prekomjernog manjka, mehanizmu EU-a za države čiji proračunski manjak ili dug prelaze dopuštene granice, a na desetogodišnje obveznice plaća 4,10 posto prinosa, prema njemačkih 3,25 posto. Razlika u javnom dugu veća je od 50 postotnih bodova BDP-a (Le Monde, Sénat). Talijanski ministar financija Giancarlo Giorgetti izravno je upozorio na tu asimetriju: ako EU dopušta fleksibilnost zaduživanja za obranu, ista bi logika trebala vrijediti i za energetsku sigurnost (ANSA). Njemačka se može jeftino zaduživati za prioritete koje sama proglasi strateškima. Države s većim dugom za isti pokušaj plaćaju višu cijenu, jer im ulagači zaračunavaju više kamatne stope.

Fond je stvaran zakon, s čvrstim ustavnim uporištem. Još nije dokazano da stvara nova ulaganja u razmjeru koji sugerira veličina duga. U 2025. godini 24 milijarde eura zaduženja donijele su otprilike jednu do dvije milijarde eura dodatne potrošnje. Ako se isti obrazac nastavi i 2026., Njemačka će imati razrađenu pravnu konstrukciju za veliko zaduživanje, dok će njezine ceste, mostovi i željeznice napredovati znatno sporije nego što bi se po dugu moglo zaključiti.