Njemačka preuzima baltičko zapovjedništvo

Sredinom 2026. 1. njemačko-nizozemski korpus (1GNC), dvonacionalno vojno zapovjedništvo sa sjedištem u Münsteru, preuzima taktičko zapovijedanje nad svim kopnenim snagama NATO-a u Estoniji i Latviji (njemačko Ministarstvo obrane, Euronews). Odluka, dogovorena na summitu u Haagu 2025., prvi put daje Njemačkoj vodeću ulogu u konvencionalnoj obrani Baltika. Snage koje bi tu obvezu trebale nositi zasad su mnogo slabije od političke ambicije.

Što obuhvaća zapovjedništvo

1GNC nije improvizirano rješenje. Utemeljen je 1995., sedam je puta vodio rotacije NATO-ovih snaga za odgovor i ima oko 400 pripadnika iz 16 savezničkih država (estonsko Ministarstvo obrane). Teoretski može zapovijedati s do 50.000 vojnika (Global Banking and Finance Review). Prema novom mandatu, pod njim će biti sve NATO-ove i nacionalne kopnene snage u Estoniji i Latviji, uključujući borbenu skupinu u Tapi koju predvodi Ujedinjena Kraljevina (NATO).

Estonija je izdvojila 17 milijuna eura za prednje zapovjedno mjesto, a najizglednija je lokacija zapadni grad Pärnu (ERR News). Glavno zapovjedništvo ostaje u Münsteru, više od 1.500 kilometara od prostora koji bi trebalo braniti.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius predstavio je odluku kao „ključnu ulogu za Bundeswehr” i dokaz europske spremnosti (Deutschlandfunk). Podaci njegova ministarstva o ljudstvu pokazuju drukčiju sliku.

Manjak ljudi

Najvažnije njemačko raspoređivanje na Baltiku, Panzer Brigade 45 u Litvi, trenutačno ima oko 1.700 od planiranih 4.800 vojnika, dakle približno trećinu predviđene snage. Preostala mjesta otvaraju se tek od listopada 2026., a puna spremnost ne očekuje se prije kraja 2027. (DBwV). Bundeswehr ukupno ima oko 120.000 aktivnih vojnika, dok je cilj 280.000 do 2030. (njemačko Ministarstvo obrane).

Države koje 1GNC treba braniti imaju još uži prostor za manevriranje. Estonska aktivna vojska broji oko 8.000 ljudi, od čega su polovica nedavni ročnici. Latvija ima 8.400 vojnika, nema tenkove ni borbene zrakoplove (DBwV). Koridor Suwałki, uski prostor između ruskog Kalinjingrada i Bjelorusije koji Baltik povezuje s ostatkom NATO-a, pokriva borbena skupina od oko 1.200 ljudi.

Nova struktura preuređuje lanac zapovijedanja, ali ne dodaje nove vojnike.

Popunjavanje američke praznine

Vrijeme odluke poklapa se s američkim povlačenjem. Planirano raspoređivanje američkih dalekometnih projektila Tomahawk i Typhon u Njemačku „očito se neće dogoditi”, potvrdio je njemački glavni inspektor Oružanih snaga (Breuer preko Deutschlandfunka). NATO-ovi regionalni obrambeni planovi iz Vilniusa 2023. računali su na veći američki doprinos. 1GNC sada preuzima dio te praznine, pri čemu bržu koordinaciju zamjenjuje za vatrenu moć koje nema.

Promjena istodobno preslaguje europsku hijerarhiju u NATO-u. Francuske snage raspoređene u Estoniji u sklopu NATO-ove ojačane prednje prisutnosti, rotirajućih savezničkih bataljuna u državama na prvoj crti od 2017., sada ulaze pod njemačko zapovjedništvo. Francuski analitičari iz pariškog instituta IFRI ocjenjuju da Berlin „nastoji postati integrirajuća nacija i predvodnik europskog stupa NATO-a”, gomilajući operativno zapovijedanje umjesto da gradi neovisne europske kapacitete (IFRI).

O tome nije odlučivao Bundestag, njemački parlament. Ustavni stručnjaci upozoravaju na sve veći raskorak: trajna prednja raspoređivanja i novi zapovjedni mandati tretiraju se kao ovlast izvršne vlasti, bez parlamentarnog odobrenja (Verfassungsblog). Ni prethodna ni sadašnja vlada nisu pravno testirale taj pristup.

Obrambena industrija reagira brže od vojske. Rheinmetall gradi tvornice streljiva u Litvi i Latviji, ali proizvodnja počinje tek 2027. Sam sektor mora gotovo udvostručiti broj zaposlenih, natječući se s tehnološkim tvrtkama za iste inženjere i programere (Taylor Wessing). Njemačka je prihvatila zapovjedništvo. Sada gradi tvornice za vojsku koju još ne može popuniti.