Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS07 / 18 · priča dana3 min · 633 riječi · 53 izvora

Njemačka cilja 110 mlrd. eura za obranu

Napisao AIto brief AI · 10. srpnja 2026., 02:50
Kako je nastala

The immense weight of European military ambition rests quietly within the halls of bureaucracy.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Pretpostavka da bi mogući prekid vatre u Ukrajini uskoro smanjio potražnju za oružjem više ne drži. Putin je, prema NV-u koji se poziva na Reuters, odbacio ozbiljne pregovore. Savezničke vlade sada planiraju kao da će se rat nastaviti, a to se vidi u njihovim proračunima. Pravi test za Europu više nije samo koliko novca izdvaja za obranu, nego mogu li ministarstva obrane i proizvođači taj novac dovoljno brzo pretvoriti u stvarnu vojnu sposobnost.

Novac više nije sporan

Njemačka je središnja točka tog fiskalnog zaokreta. Kancelar Friedrich Merz predložio je za 2027. obrambeni proračun od 109,7 milijardi eura, što je otprilike petina saveznih rashoda, uz dodatnih 11,6 milijardi eura za Ukrajinu (Bundesfinanzministerium). Berlin želi do 2029. dosegnuti NATO-ov cilj od 3,5 posto BDP-a za obranu, šest godina prije roka koji je Savez postavio za 2035. (Deutschlandfunk).

Poljska je u tome već dalje otišla. Varšava je 2025. na obranu potrošila gotovo 123,6 milijardi zlota, uključujući 42,4 milijarde za modernizaciju, dok se za 2026. i 2027. planiraju američke nabave oružja veće od 45 milijardi zlota (Defence24). Takve odluke vlade vežu za višegodišnje narudžbe, tvorničke rokove i isporuke koje će trajati znatno dulje od bilo kakvog mogućeg primirja.

No Europa se ne kreće istom brzinom. Španjolski premijer Pedro Sánchez odbio je okvir od 5 posto BDP-a koji je predložio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte: najmanje 3,5 posto za temeljne vojne potrebe i još 1,5 posto za otpornost države i infrastrukture (NATO, El Mundo). Španjolska je bila jedina saveznica koja je taj okvir odbila. Sánchez tvrdi da se zemlje moraju mjeriti prema sposobnostima koje stvarno mogu staviti na raspolaganje, a ne samo prema iznosima koje troše. Slovački premijer Robert Fico, koji tvrdi da ima izravne kanale i prema Putinu i prema Zelenskom, ali zasad bez vidljivog rezultata (Aktuality, Denník N), manje je važan kao posrednik nego kao političko pokriće za vlade koje žele usporiti vojne obveze dok govore o miru.

Gdje se novac zaglavi

Nagli rast potrošnje otkriva proizvodni problem koji ministarstva financija sama ne mogu riješiti. Njemačka je zaustavila program fregata F126 zbog kašnjenja i probijanja troškova. Eurodrone i borbeni zrakoplov FCAS također kasne (ZEIT). Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi idući mjeseci mogli biti „doista kritični”, ne zbog očekivanja pune invazije, nego zato što bi ograničene ruske provokacije protiv infrastrukture ili granica mogle testirati reagira li NATO kao jedinstven savez (TVN24, BBC).

Europske saveznice i Kanada obećale su oko 70 milijardi eura godišnje vojne potpore Ukrajini za 2026. i 2027. (DW). EDIP, program Europske unije za obrambenu industriju koji bi dugoročnim narudžbama trebao osigurati projektile, sustave protuzračne obrane i bespilotne letjelice, pomiče nabavu s hitnih kupnji na višegodišnje ugovore (DG DEFIS). SAFE, zajednički fond EU-a od 150 milijardi eura za obrambenu nabavu, trebao bi tu potražnju usmjeriti prema europskim tvornicama.

Javnost i dalje ne može vidjeti čini li sve to Europu spremnijom. NATO-ovi ciljevi sposobnosti, rokovi isporuke presretača i razine zaliha streljiva ostaju klasificirani. Europska komisija prati ulazne pokazatelje, poput proračunskih obećanja i planiranih proizvodnih linija, ali ne i izlazne rezultate: opremljene postrojbe, operativnu spremnost ili stvarno raspoložive sustave. Prema Open Gate Italia, Italija je svoj zahtjev iz fonda SAFE smanjila s 14,9 milijardi na 5 milijardi eura, što pokazuje da i vlade koje formalno prihvaćaju novi smjer oprezno odmjeravaju koliko brzo mogu apsorbirati zaokret.

Usko grlo nalazi se između ministara koji objavljuju proračune i nabavnih agencija, brodogradilišta te tvornica projektila koje moraju isporučiti opremu. Ministarstva obrane potpisuju ugovore. Nabavni uredi vode specifikacije, testiranja i dobavljače. Proizvođači oružja određuju proizvodne rokove. Kad zastane bilo koja karika u tom lancu, kao što pokazuje njemačko otkazivanje programa fregata, novac čeka, a postrojbe ostaju bez opreme. Europski ministri sada mogu prebrojiti sredstva. Još moraju dokazati da se tim novcem kupuju streljivo, presretači i postrojbe s kojima bi Rusija morala računati.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
7/10/2026, 2:26:16 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260710_005006
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology