Njemačka reže poreze protiv stagnacije

Njemačko gospodarstvo već se tri godine smanjuje ili jedva raste. Vladajuća koalicija CDU/CSU-a i SPD-a odgovorila je 2. srpnja paketom od 34 mjere, u čijem je središtu oko 10 milijardi eura godišnje poreznog rasterećenja dohotka, stroži režim bolovanja i labavija pravila zapošljavanja (Reuters via Internazionale, Al Jazeera). Sama vlada za ovu godinu očekuje rast od samo 0,5 posto (ThePrint).

Računica Berlina razmjerno je jasna: niži porezi ostavljaju kućanstvima više novca, fleksibilnije zapošljavanje smanjuje rizik poslodavcima, a promjene u mirovinskom sustavu trebale bi obuzdati buduće troškove rada. Dublji je problem, međutim, slabo poslovno ulaganje i izvozna mašina koja više ne vuče kao prije. Zato je ključno pitanje može li paket usmjeren na pravila rada i porez na dohodak uopće pogoditi središte njemačke krize.

Što se mijenja

Porezna rasterećenja ciljaju radnike s nižim i srednjim primanjima. Koalicija tvrdi da bi tipičnoj obitelji od 2027. ostajalo oko 600 eura više godišnje, premda tu procjenu još nije potvrdila neovisna analiza (Euronews, Tagesschau). Za najviše dohotke dodatni se prirez, takozvani „Reichensteuer”, povećava: stopa raste na 45 posto za dohotke iznad 250.000 eura i 47 posto iznad 280.000 eura, umjesto dosadašnjih jedinstvenih 45 posto (Reuters via Internazionale).

Reforma bolovanja mijenja proceduru, a ne naknadu. Radnici bi liječničku potvrdu morali imati od prvog dana bolesti, čime bi se ukinule potvrde izdane telefonom. Njemačko udruženje liječnika opće medicine ocijenilo je takav potez „apsolutno katastrofalnim” za već preopterećenu primarnu zdravstvenu zaštitu (The Straits Times, Indian Express). Sporna je i sama pretpostavka reforme: Nijemci u prosjeku koriste oko 15 dana bolovanja godišnje, manje nego Francuzi ili radnici u većini nordijskih zemalja (The Telegraph).

Poslodavci dobivaju više prostora za ugovore na određeno vrijeme, prema dostupnim informacijama do 48 mjeseci bez obveze navođenja posebnog razloga. Mirovinska reforma povezala bi dob za odlazak u mirovinu s očekivanim trajanjem života nakon 2031., u skladu s preporukama povjerenstva (Al Jazeera).

Premalo za zaokret

Ekonomist Berenberga Holger Schmieding bio je izravan: nijedna pojedinačna mjera ne otvara novo područje, a puna provedba mogla bi dugoročnu brzinu rasta Njemačke podići s oko 0,4 na 0,7 posto (Chosun Biz). To je ograničen dobitak za gospodarstvo za koje je Bundesbank već zaključila da ima problem konkurentnosti, a ne tek prolazno usporavanje.

Proračunska slika ostaje nedovršena. Ministarstvo financija razmatralo je opcije rasterećenja vrijedne do 25 milijardi eura; koalicija je odabrala jeftiniju varijantu (Deutschlandfunk). Predsjednik instituta Ifo Clemens Fuest upozorio je da su porezna rasterećenja neodrživa ako se istodobno ne uspori rast rashoda (ThePrint). Ništa od toga još nije zakon. Reforma poreza na dohodak treba odobrenje Bundesrata, gornjeg doma njemačkog parlamenta u kojem su zastupljene savezne zemlje, upravo one koje bi ovim rasterećenjima izgubile dio prihoda.

Tko dobiva, tko gubi, tko promatra

Za radnike je dogovor podijeljen. Oni sa stabilnim zaposlenjem zadržali bi veći dio plaće. Oni koji ulaze na nova radna mjesta mogli bi godinama ostati na ugovorima na određeno vrijeme, sa slabijom zaštitom. Predsjednica IG Metalla Christiane Benner proširenje takvog zapošljavanja nazvala je „napadom na radnička prava”, dok je udruga poslodavaca paket opisala kao „dugo očekivanu promjenu smjera” (DW). Vezanje mirovinske dobi uz očekivano trajanje života štiti mlađe radnike od rasta doprinosa, ali pogađa ljude na fizički zahtjevnim poslovima ako izuzeća ne budu dovoljno široka.

Njemačka stagnacija već se prelijeva na susjede. Poljski izvoz automobilskih proizvoda u Njemačku pao je 14,5 posto na godišnjoj razini u prvom tromjesečju 2026. (netTG). Češka automobilska industrija čini približno desetinu BDP-a, a sama Škoda Auto oko pet posto (PRESS1.cz). Nizozemskoj je Njemačka najvažniji trgovinski partner (CBS).

Iza brojki stoji očita napetost. Berlin kod kuće smanjuje poreze, dok u raspravi o proračunu Europske unije za razdoblje 2028.–2034. traži oko 400 milijardi eura rezova (upday). Kod kuće poticaj, u Bruxellesu štednja. Države koje se financiraju iz tog proračuna to će primijetiti.

Pravi test neće biti hoće li kućanstva potrošiti dodatnih 600 eura. Bit će to pitanje hoće li njemačke tvrtke ponovno ulagati i zapošljavati na neodređeno vrijeme, ili će porezno rasterećenje proći kroz sustav dok ulaganja ostaju ravna, a srednjoeuropski dobavljači preuzimaju novi krug pritiska na troškove.