Grčka nadzire manjkove, Njemačka probija prag

Država kojoj su trebala tri međunarodna programa financijske pomoći sada vodi tijelo koje nadzire proračunsku disciplinu eurozone. Grčki ministar financija Kyriakos Pierrakakis izabran je za predsjednika Eurogrupe u prosincu 2025., kao prvi predstavnik zemlje koja je prošla dužničku krizu. Danas predsjeda sastancima na kojima Francuska, Austrija i Finska objašnjavaju kako će svoje proračunske manjke staviti pod nadzor.

Grčka je 2025. ostvarila proračunski višak od 1,7 posto BDP-a, dok joj je javni dug pao za osam postotnih bodova, na 146,1 posto BDP-a (Eurostat). Njemačka je, prema proljetnoj prognozi Europske komisije za 2026., imala manjak od 3,7 posto. Finska je 2025. završila s manjkom od 3,4 posto (Statistics Finland), a Komisija procjenjuje da će se ove godine proširiti na 4,5 posto.

I Njemačka i Finska time prelaze maastrichtsku granicu od tri posto manjka, pravilo koje su članice Europske unije postavile 1992. kao cijenu zajedničke valute. U cijelom bloku tu granicu sada prelazi trinaest država članica, a devet ih je u formalnom postupku prekomjernog manjka, mehanizmu kojim EU traži korekciju javnih financija.

Njemačko izuzeće, finski pritisak

Njemački je manjak veći od finskoga, ali Berlin je izbjegao formalni postupak. Finska je u njega ušla u siječnju 2026..

Razlika je u iznimci nazvanoj nacionalna klauzula o odstupanju. Ona državama dopušta da iz izračuna manjka izuzmu do 1,5 postotnih bodova BDP-a obrambene potrošnje. Aktiviralo ju je petnaest zemalja. Kada se iz njemačkog manjka izdvoje izdaci za obranu, prilagođeni manjak pada na oko 2,9 posto, tek ispod dopuštene granice.

Finska je aktivirala istu klauzulu, ali joj računica ne pomaže dovoljno. Njezin manjak ne proizlazi ponajprije iz obrane, nego iz rastućih socijalnih troškova povezanih sa starenjem stanovništva i gospodarskog rasta od samo 0,2 posto u 2025.. Bundesbank upozorava da će i njemački prilagođeni manjak 2026. i 2027. prijeći tri posto te se približiti pet posto. Izuzeće kupuje vrijeme, ali ne rješava problem.

Rezanje naknada za plaćanje obrane

Finska obrambena potrošnja trebala bi do 2029. dosegnuti 14 do 15 milijardi eura godišnje, otprilike dvostruko više nego danas. Kako bi otvorila prostor u proračunu, vlada je smanjila naknade za nezaposlene, stambene potpore i strukovno obrazovanje (SAK). PDV je podignut na 25,5 posto. Dugotrajno beskućništvo poraslo je lani za 29 posto, prvi put nakon deset godina.

Povjerenik Valdis Dombrovskis posjetio je Helsinki i ocijenio da Finska poduzima „učinkovite mjere” (finsko Ministarstvo financija). U fiskalnom pravu EU-a taj izraz znači da se država drži propisane putanje potrošnje, a ne da doista doseže cilj manjka. ETLA, neovisni finski institut za ekonomska istraživanja, procjenjuje da će zemlja promašiti sve vlastite fiskalne ciljeve: ni manjak od jedan posto do 2027., ni proračunsku ravnotežu do 2031. OECD i MMF također smatraju da sadašnja putanja nije dovoljna.

Zemlje iz programa pomoći uravnotežile su proračune

Grčka, Portugal, Irska i Cipar 2025. su ostvarili proračunske viškove (Eurostat). To su zemlje koje su tijekom 2010-ih prošle programe financijske pomoći, prisilne rezove i institucionalno poniženje. Nametnuto restrukturiranje javnih financija stvorilo je navike koje se sada vide u brojkama. U lipnju 2026. Komisija je Grčku potpuno skinula s popisa visokorizičnih zemalja zbog makroekonomskih neravnoteža.

EU nikada nije kaznio državu zbog prekomjernog manjka. Najbliži je slučaj bila kazna od 18,9 milijuna eura Španjolskoj 2015., ali zbog krivotvorenja statistike, ne zbog prevelike potrošnje. Francuska i Njemačka su 2003. u Vijeću blokirale sankcije protiv samih sebe. Ministri financija glasaju o kaznama jedni drugima. Ta konstrukcijska slabost nije promijenjena.

Finska reže stambene potpore i zamrzava naknade kako bi ostala na propisanoj putanji. Njemačka je osnovala izvanproračunski infrastrukturni fond od 500 milijardi eura i dobila izuzeće. Obje zemlje poštuju pravila. Samo jedna zbog toga smanjuje socijalnu zaštitu.