Grčki štit od €3.1bn ovisi o kodu

Grčka i Izrael trebali bi 31. kolovoza potpisati sporazume vrijedne oko 3,1 mlrd. eura za Ahilejev štit, višeslojnu mrežu protuzračne i proturaketne obrane (Cyprus Mail, Breaking Defense). Grčka bi time dobila tri izraelske obitelji presretača za obranu od dronova, krstarećih projektila i balističkih prijetnji. Prema izraelskim medijima, bio bi to i najveći obrambeni izvozni posao u izraelskoj povijesti (Calcalist Tech). No stvarna vrijednost posla ne leži samo u lanserima i projektilima, nego u pitanju koje se ne rješava svečanim potpisivanjem: tko nadzire programski kod, opskrbni lanac i buduće nadogradnje?

Što Grčka kupuje

Program spaja tri sustava: Rafaelov SPYDER za kratke i srednje prijetnje poput dronova, Barak MX tvrtke Israel Aerospace Industries kao modularni srednji sloj te David’s Sling Rafaela i Raytheona za krstareće i balističke projektile (Jerusalem Post, Hurriyet Daily News). To nisu tri odvojene kupnje. Sustavi bi se trebali slijevati u jedinstveno zapovjedno središte, oblikovano prema izraelskome integriranom modelu i oslonjeno na programska rješenja s umjetnom inteligencijom. Takvo bi središte povezalo senzore, lansere, postojeće grčke baterije Patriot i nove izraelske presretače, kako bi zapovjednici svaku prijetnju mogli dodijeliti najprikladnijem oružju (AeroTime, i24NEWS).

Ministar obrane Nikos Dendias rekao je da bi puna operativna sposobnost trebala biti dosegnuta u roku od 35 mjeseci, uz postupne isporuke, a ne jednokratnu primopredaju. Grčko najviše vijeće za nacionalnu sigurnost odobrilo je program 23. srpnja (Breaking Defense). Potpisnici u Tel Avivu bit će grčka uprava za obrambenu nabavu i izraelsko tijelo za obrambeno-izvoznu suradnju, uz prisutnost izraelskih izvođača. To su nabavna, a ne diplomatska tijela, što upućuje na provedbeni paket, a ne na simboličan memorandum (Calcalist Tech).

Pitanje izvornog koda

Prema dostupnim informacijama, Atena je osigurala dva ustupka kojima želi izbjeći klasičnu zamku velikih stranih obrambenih kupnji: industrijsku ovisnost i zaključavanje u tuđi softverski sustav. Grčki mediji pišu da će najmanje 25 posto vrijednosti programa, odnosno više od 700 mil. eura, pripasti približno 12 grčkih podizvođača (SKAI). Više izvora navodi i da je Grčka tražila pristup izvornom kodu ključnog zapovjedno-upravljačkog softvera (Strategist Cyprus, Naftemporiki).

Obje tvrdnje važne su, ali zasad nedovoljno precizne. Nijedan dostupni izvještaj ne objašnjava znači li „pristup izvornom kodu” puni uvid u kod, pohranu koda kod treće strane, pravo samostalne konfiguracije ili nešto znatno uže. Tekst ugovora, dinamika plaćanja, uvjeti dopune zaliha presretača i troškovi životnog ciklusa nisu objavljeni.

Može li sustav razgovarati s NATO-om

Grčka ovaj sustav kupuje zbog vlastite geografije. Ahilejev štit zamišljen je oko Egejskog mora, Trakije, grčkih otoka i istočnog Sredozemlja, pri čemu se Turska navodi kao glavni regionalni čimbenik (DefenseRomania). Prijetnje su prostorno jasne, rokovi tijesni, a Izrael ima svježe operativno iskustvo u višeslojnom presretanju. Brzina i provjerena oprema prevagnule su nad kolektivnim europskim rješenjima.

Vrijednost posla za NATO ovisit će o tome može li se Ahilejev štit uključiti u saveznički integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane, okvir koji povezuje nacionalne senzore i oružja u zajedničku sliku zračnog prostora (NATO). Grčke baterije Patriot već imaju NATO-ova sučelja za podatkovnu vezu, ali stručnjaci upozoravaju da im i dalje treba cjelovita modernizacija sposobnosti. Bugarska pokazuje zašto je to praktično važno: Sofija se oslanja na stare sustave iz sovjetskog razdoblja, s ograničenom sposobnošću obrane od dronova, te je ovisila o grčkoj potpori Patriotima i zrakoplovima F-16 u okviru NATO-ove koordinacije (BTA, Mediapool). Snažniji grčki obrambeni sloj mogao bi proširiti taj kišobran. Posebno izraelsko rješenje sa slabom povezivošću sa savezom ne bi imalo isti učinak.

Europa već gradi nekoliko štitova odjednom, svaki vezan uz druge izvođače, softver i streljivo. Njemačka inicijativa Sky Shield spaja njemački IRIS-T, američki Patriot i izraelsko-američki Arrow (BR). Francuska kritizira i tu inicijativu i poslove poput Ahilejeva štita jer zaobilaze francusko-talijanski sustav SAMP/T NG i slabe europsku industrijsku suverenost (Opex360). Vlastiti instrumenti Europske unije za obrambenu industriju osmišljeni su upravo zato da nabavu povuku prema europskim dobavljačima (European Commission, Council). Ahilejev štit ide u suprotnom smjeru.

Atena pitanje ovisnosti može razriješiti samo ako objavi dovoljno ugovorne arhitekture da se vidi tko nadzire nadogradnje, podatkovne veze, dopunu presretača i prava na izvorni kod. Dotad se može reći da je Grčka kupila brzinu. Je li kupila i samostalnost, piše u ugovornim prilozima koje izvan sustava obrambene nabave nitko još nije vidio.