Grčka izborila izuzeće za LNG

Europska unija usvojila je 21. paket sankcija protiv Rusije 23. srpnja. No usvojila ga je pod uvjetima koje je nametnula Grčka.

Atena je blokirala cijeli paket dok nije dobila izuzeće: brodarske kompanije povezane s Grčkom moći će i dalje prevoziti ruski ukapljeni prirodni plin kupcima izvan Europske unije, ako su ugovori sklopljeni prije početka ruske pune invazije na Ukrajinu (Euronews, priopćenje Vijeća). Sve ostalo u paketu čekalo je taj dogovor: uvrštavanje novih brodova ruske „flote u sjeni”, odnosno starih ili vlasnički netransparentnih tankera kojima se ruska nafta prevozi mimo zapadnih ograničenja, zatim bankovna ograničenja, mjere protiv kriptoimovine i zamrzavanje gornje cijene ruske nafte. Ništa nije prošlo dok Atena nije dobila svoje izuzeće.

Kao što je To Brief pisao kada je Grčka prvi put zaustavila glasovanje, ovaj spor otvara pitanje može li europski način izgradnje sankcija izdržati dodir s industrijama bez kojih se te sankcije ne mogu provoditi.

Tvrtke unutar oružja

Sankcije Europske unije protiv ruskih energenata ne funkcioniraju ponajprije kao zabrana uvoza, nego kao ograničenje usluga. Bruxelles ne pokušava ukloniti rusku naftu i plin sa svjetskog tržišta. Umjesto toga ograničava zapadne tvrtke koje taj izvoz čine mogućim: brodare, osiguravatelje, lučke operatere i posrednike (Europska komisija). Ako se nadzire pristup tim uslugama, ruske energente postaje teže i skuplje prodavati.

Tu nastaje strukturni problem. Te se tvrtke nalaze u državama članicama čije vlade moraju jednoglasno odobriti svaku odluku o sankcijama. Država čije kompanije pružaju uslugu koju Unija želi ograničiti može zaustaviti cijeli paket.

Grčka ima najveću trgovačku flotu u Europskoj uniji (Al Jazeera). Atena tvrdi da bi zabrana grčkim operaterima da prevoze ruski LNG trećim zemljama samo prebacila posao konkurentima izvan EU-a, dok bi prihodi Moskve ostali gotovo netaknuti. Financijska težina tog argumenta nije mala. EUobserver je, pozivajući se na analizu Centra za istraživanje energije i čistog zraka, objavio da su brodovi pod grčkom kontrolom od početka pune invazije prevezli ruske fosilne energente vrijedne oko 248 mlrd. eura (EUobserver). Prema UPI-ju, koji se poziva na istraživačku skupinu Urgewald, Dynagas, brodarska skupina povezana s grčkim milijarderom Georgeom Prokopiouom, početkom 2026. sudjelovala je u oko 35 posto ruskih LNG aktivnosti povezanih s Novatekom (UPI).

Atena je stvarnu pritužbu o neravnomjernoj raspodjeli troška pretvorila u izuzeće koje čuva upravo onu točku pritiska koju je Europska unija prepoznala i pokušala zatvoriti.

Razlika među glavnim gradovima

Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys rekao je da odluke o sankcijama sve više oblikuju gospodarski interesi država članica, čime slabi zajednički pritisak na Moskvu (LRT). Nizozemski dužnosnici ishod su prikazali kao napredak, naglašavajući nova uvrštenja brodova iz „flote u sjeni” i alate protiv zaobilaženja sankcija, unatoč grčkom izuzeću (Rijksoverheid, NRC).

Danska je zato korisna usporedba. Kopenhagen također ima jednu od najvećih europskih trgovačkih flota, ali nije tražio slično izuzeće. Velika flota sama po sebi ne vodi automatski prema prijetnji vetom. Grčki stav bio je politička odluka, a ne nužna posljedica tržišnog udjela.

Manji paketi, ista strukturna slabost

Paket ipak nije prazan: dodaje 41 brod „flote u sjeni” na popis sankcioniranih plovila, širi kriterije na brodove koji opslužuju već sankcionirana plovila te uvodi nova bankovna i kripto ograničenja (finska vlada, Global Sanctions). Financial Times objavio je da dužnosnici EU-a sada razmatraju manje i ciljanije pakete, kako prigovor jedne vlade ne bi mogao držati kao taoca mjere koje s tim prigovorom nemaju izravne veze (FT).

Prelazak na odlučivanje većinom nije na raspolaganju. Sankcije pripadaju području vanjske politike EU-a, gdje vrijedi pravilo jednoglasnosti, a promjena tog pravila i sama bi zahtijevala jednoglasnost (IAI). Manji paketi mogu ograničiti štetu koju stvara jedan prigovor. Ne mogu ukloniti veto.

Grčka je pokazala da država članica može iskoristiti jednoglasnost kako bi zaštitila nacionalnu industriju, čak i kada time slabi pritisak koji je Europska unija izgradila prema Rusiji. Atena tvrdi da bi se posao ionako preselio izvan Unije, a ta komercijalna logika nije bez temelja. No otvoreno ostaje pitanje provedbe: ako grčke tvrtke nastave prevoziti LNG na temelju prijeratnih ugovora, tko će te ugovore pregledavati, pratiti količine i provjeravati jesu li obnove ugovora tiho proširile izuzeće? Dužnosnici koji pripremaju 22. paket sankcija morat će na to odgovoriti.