Hormuz koči njemačku proizvodnju čelika

Njemačka proizvodnja čelika pala je 2,8 posto na godišnjoj razini (Tradingeconomics). Sektor strojarstva i elektrotehnike, industrijska okosnica njemačke prerađivačke proizvodnje, smanjio se 1,3 posto (Gesamtmetall). U logistici je broj stečajeva dosegnuo 11,1 na 10.000 poduzeća, najvišu stopu u sektoru. Sto dana nakon početka blokade Hormuškog tjesnaca, šteta je već stigla do europske industrijske jezgre, i to prije nego što su je potrošačke cijene u punoj mjeri pokazale.

Od tjesnaca do tvorničkog pogona

Hormuški tjesnac, uski morski prolaz između Irana i Omana, u normalnim okolnostima propušta oko 14,8 milijuna barela nafte dnevno, približno 14 posto globalne potražnje. Promet je sada više od 90 posto ispod uobičajene razine. Najveće dosad aktiviranje kriznih zaliha, 400 milijuna barela odobrenih 11. ožujka, brzo se troši. Hitne zalihe zemalja OECD-a pale su na sigurnosni sloj od 60 do 90 dana, blizu zakonske donje granice koju prati Međunarodna agencija za energiju.

Referentna cijena nafte Brent stabilizirala se oko 93 do 98 dolara po barelu, otprilike 35 posto iznad razine prije krize, ali znatno ispod 200 dolara kojih su se pribojavali neki analitičari. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati cjevovodima koji zaobilaze Hormuz mogu preusmjeriti 3,7 do 5,7 milijuna barela dnevno. Kineski uvoz sirove nafte pao je na najnižu razinu od 2020.. Globalna potražnja za naftom u travnju je bila 2,3 milijuna barela dnevno niža nego godinu prije. Pad potražnje bio je toliko snažan da je ublažio dio udara nastalog manjkom ponude.

Koliko su pukotine duboke

Prema svibanjskom istraživanju instituta ifo, 15,9 posto njemačkih proizvođača prijavilo je nestašice materijala, nakon 13,8 posto u travnju. Najviše su pogođene kemijske tvrtke, među kojima je nestašice prijavilo 31,2 posto. Pritisak se ne zaustavlja na sirovinama: švicarski proizvođač maziva Motorex navodi da su mu ulazni troškovi porasli 200 do 300 posto, dok zaliha ima još za tri do pet mjeseci.

Prognoze rasta njemačkog BDP-a za cijelu 2026. smanjene su na 0,3 do 0,5 posto. Eurozona se u prvom tromjesečju već smanjila 0,2 posto.

Račun dolazi zimi

Najjači udar na potrošače tek slijedi. MMF procjenjuje da udvostručenje vozarina dodaje 0,7 postotnih bodova inflaciji, pri čemu vrhunac učinka dolazi oko 12 mjeseci poslije. Rabobank očekuje da će nizozemske cijene hrane do Božića biti sedam posto više, kako se skuplje gnojivo i prijevoz prelijevaju kroz opskrbne lance. Kontejnerske vozarine na rutama između Azije i Europe skočile su 20 do 25 posto samo u prvom tjednu lipnja.

Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za 20 zemalja eurozone, uključujući Hrvatsku, suočena je s izborom u kojem nema dobrog ishoda. Inflacija u eurozoni u svibnju je dosegnula 3,2 posto, potaknuta rastom cijena energije od 9,9 posto. Tržišta procjenjuju 99-postotnu vjerojatnost povećanja kamatne stope na 2,25 posto 11. lipnja. No gospodarstvo se već smanjuje. Podizanje stopa kako bi se obuzdala inflacija izazvana naftnim šokom, u kojem cijene ne rastu zbog prevelike potrošnje nego zato što roba fizički ne stiže na tržište, klasična je zamka stagflacije: stagnacija i inflacija istodobno, bez instrumenta koji može riješiti oba problema.

Čak i ako se Hormuz otvori sutra, Rabobank procjenjuje da bi normalizacija trajala do rujna, zbog uklanjanja mina, premještanja tankera i iscrpljenih zaliha. Šteta koja se već kreće opskrbnim lancima tek će za nekoliko mjeseci stići do polica trgovina i računa za energiju. Odluka Europske središnje banke u srijedu pokazat će daje li prednost inflaciji koju danas može izmjeriti ili recesiji čije se konture već vide.