Hormuz guši njemačke tvornice

Hormuški tjesnac već je tri mjeseca zatvoren za trgovački promet. Kriza koja je počela kao geopolitički sukob sada se prelijeva u industrijsku proizvodnju. Udio njemačkih kemijskih poduzeća koja prijavljuju nestašice materijala skočio je sa 7 posto u travnju na 31,1 posto u svibnju (Wiwo/ifo, 28. svibnja). Ekonomistica instituta ifo Anna Wolf rast narudžbi ocijenila je „privremenim”. Tvrtke se zato pripremaju za dulji poremećaj, jer ni diplomatski dogovor ovoga tjedna ne bi brzo poništio već nastalu štetu.

Osiguranje je mehanizam koji drži tjesnac zatvorenim

Veliki P&I klubovi, uzajamni osiguravatelji koji za gotovo sve trgovačke brodove pokrivaju odgovornost prema posadi, teretu i okolišu, 5. ožujka ukinuli su pokriće ratnog rizika za Hormuz (Property Casualty 360, ožujak 2026.). Bez tog pokrića brod u praksi ne može pristati ni u jednu luku. Za plovila koja ipak pokušavaju proći tjesnacem, premije ratnog rizika za trup broda sada iznose 5,5 posto vrijednosti plovila. Jedno putovanje velikog tankera samo u osiguranju stoji više od 6 mil. dolara (The Flow Weekly, 26. svibnja).

Zato su se tankeri i brodovi za ukapljeni prirodni plin preusmjerili oko Rta dobre nade, što svakom putovanju dodaje tjedne. Prolasci LNG brodova kroz Sueski kanal pali su za oko 90 posto, pokazuju podaci o praćenju brodskog prometa (Schiffsradar24.de). Takvo zaobilaženje veže kapacitete diljem svijeta i podiže vozarine čak i za teret koji nikada nije bio blizu Perzijskog zaljeva.

Diplomacija zaostaje za tim lancem posljedica. Trumpov sastanak u Situacijskoj sobi 29. svibnja završio je bez dogovora, a Teheran osporava njegov opis ponuđenih uvjeta (PBS News, Al Jazeera). No i potpisivanje sporazuma samo bi pokrenulo odbrojavanje. Čišćenje mina traje četiri do šest mjeseci, a Lloyd's bi zatim morao promijeniti klasifikaciju zone prije nego što osiguravatelji vrate uobičajeno pokriće. Puni promet kroz tjesnac prije siječnja 2027. malo je vjerojatan (LMA Lloyd's).

Skladišni manjak od 15 milijardi eura

Europa ljeti puni plinska skladišta kako bi se pripremila za zimsku potrošnju. Taj posao sada ozbiljno kasni. Njemačke zalihe napunjene su 30,6 posto, otprilike upola manje od 67 posto, koliko je uobičajeno krajem svibnja (BDEW). Europski energetski regulator ACER procjenjuje da će zatvaranje tog manjka diljem Europe stajati dodatnih 10 do 15 mlrd. eura (EMA Energiewelt). Taj se trošak preko energetskih poduzeća prelijeva na kućanstva i industriju kroz više račune.

Njemačke tvornice već skraćuju radno vrijeme kako bi izdržale udar na opskrbu. Očekuje se da će Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope za 20 zemalja europodručja, 11. lipnja podići stope za 0,25 postotnih bodova. Tržišta takav potez procjenjuju s 91 posto vjerojatnosti (ECB Watch, Euronews). Trošak zaduživanja raste baš u trenutku kada tvornice i kućanstva gube novac na energiji.

Tanji je i globalni sigurnosni jastuk. Strateško puštanje 400 milijuna barela nafte iz zaliha Međunarodne agencije za energiju već je iskorišteno oko 55 posto, a kumulativni manjak opskrbe mogao bi do rujna dosegnuti 900 milijuna barela (Brookings), upravo kada ljetna vožnja i potrošnja za hlađenje dosegnu vrhunac. Zaobilazni naftovodi kroz Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate mogu prenijeti samo dio količina koje su prije krize prolazile kroz Hormuz.

Rainer Seele, predsjednik ADNOC XRG-a i dugogodišnji akter na zaljevskim i europskim energetskim tržištima, sažeo je problem: „Oporavak opskrbnih lanaca neće doći preko noći. Trebat će mjeseci” (Tagesspiegel, 27. svibnja). Do jeseni će se svaki dodatni tjedan zastoja vidjeti u europskim plinskim skladištima.