Mađarski špijuni u misiji EU-a

Mađarski obavještajci navodno su godinama djelovali iz stalnog predstavništva Mađarske pri Europskoj uniji u Bruxellesu, ciljajući zaposlenike Europske komisije. Zajednička istraga Direkt36, Der Spiegela, Der Standarda i De Tijda objavila je da je Komisija otvorila postupak provjere tih navoda, ali ga je potom zaustavila, prema dostupnim informacijama zato što nije željela dodatno hraniti protueuropsku kampanju u Budimpešti (Direkt36).

Ključne tvrdnje do danas nisu javno razriješene. U svibnju 2026. Komisija je bivšeg povjerenika Olivéra Várhelyija, mađarskog člana Komisije, oslobodila sumnje u osobnu umiješanost. No pitanje jesu li mađarski obavještajci prikupljali podatke o osoblju i dokumentima institucija EU-a ostalo je otvoreno (Euronews).

Špijuniranje je dolazilo iznutra

Težina slučaja nije samo u navodnom špijuniranju, nego u mjestu s kojega je ono dolazilo: iz same unutrašnjosti europskog zakonodavnog stroja. Stalno predstavništvo Mađarske nije veleposlanstvo koje promatra Bruxelles izvana. Diplomati država članica ondje sjede u Coreperu, Odboru stalnih predstavnika koji priprema odluke Vijeća EU-a, te u desecima radnih skupina u kojima se europski zakoni pregovaraju redak po redak (Council). Ako su obavještajci djelovali pod diplomatskim pokrićem iz te misije, bili su smješteni u središte procesa u kojem nastaje pravo Europske unije.

Navodi sežu do 2013., kada je mađarski Informacijski ured, prema Direkt36, počeo izrađivati profile mađarskih državljana zaposlenih u institucijama EU-a. Operacija je od 2015. navodno postala agresivnija, a obavještajci su pokušavali doći do osjetljivih europskih dokumenata. Jedan je časnik, prema istom izvoru, razotkriven 2017., čime je kompromitirana šira mreža (Direkt36). Odvojeno od toga, mađarske su službe navodno pratile istražitelje OLAF-a, europskog ureda za borbu protiv prijevara, koji su ispitivali poslovanje tvrtke povezane s Orbánovim zetom (EUNews).

Europski parlament u studenome 2025. usvojio je rezoluciju kojom je zatražio od Komisije da brzo objavi nalaze i najavio potrebu za posljedicama ako se optužbe potvrde (European Parliament). Osam mjeseci poslije nema javnog sudskog ni institucionalnog zaključka.

Gdje prestaje moć EU-a

Europska unija može kažnjavati prijevare s europskim novcem, kršenja vladavine prava i povrede prava EU-a. Te je instrumente već upotrijebila protiv Mađarske: Vijeće je krajem 2022. zamrznulo milijarde eura iz kohezijskih fondova zbog problema s vladavinom prava (CER). Protiv Mađarske je od 2018. otvoren i postupak prema članku 7., mehanizmu EU-a za slučajeve sustavnog urušavanja demokratskih standarda.

No obavještajno djelovanje diplomata države članice nalazi se upravo ondje gdje ovlasti Unije slabe. Ugovor o Europskoj uniji nacionalnu sigurnost izričito ostavlja državama članicama (Article 4 TEU). INTCEN, tijelo EU-a za obavještajnu procjenu i situacijsku analizu, može procjenjivati rizike, ali nema ovlasti istraživati ni djelovati (EEAS). Belgija, kao država domaćin, ima teritorijalnu nadležnost, ali diplomatski imunitet ograničava što belgijske vlasti mogu učiniti unutar stalnog predstavništva bez pristanka.

Da bi EU mogao odgovoriti, navodno špijuniranje moralo bi se pravno prevesti u neku drugu kategoriju: podmićivanje dužnosnika EU-a, zlouporabu europskog novca ili širi slučaj kršenja vladavine prava. Samo prikupljanje obavještajnih podataka pod diplomatskim pokrićem ne uklapa se lako ni u jedan postojeći mehanizam.

Tko je najviše zabrinut

Najveću nelagodu slučaj izaziva u državama koje se ionako usredotočuju na ruski utjecaj. Poljski mediji Orbánovu Mađarsku sve otvorenije svrstavaju među unutarnje rizike EU-a povezane s Rusijom (Onet). Estonski dužnosnici podjele unutar EU-a oko sankcija Rusiji ne tretiraju kao puku proceduralnu neugodnost, nego kao strateški problem (ERR). Za te je države praktično pitanje vrlo konkretno: koliko osjetljivih razgovora o sankcijama, obrani i Ukrajini treba voditi u prostorijama u kojima sjedi svaka država članica?

Nova mađarska vlada Pétera Magyara nakon Orbána počela je rastavljati dijelove stare obavještajne i političke arhitekture. Mađarski parlament nedavno je izglasao ukidanje Ureda za zaštitu suvereniteta, tijela iz Orbánova razdoblja koje je Bruxelles dugo kritizirao (Le Monde). Ta promjena može riješiti mađarski dio problema. Ne rješava europski. Nema javnog dosjea Komisije, nema belgijske sudske odluke i nema institucionalne reforme koja bi odgovorila na pitanje što se događa kada neka država članica svoje mjesto za stolom iskoristi za prikupljanje obavještajnih podataka o ljudima koji pregovaraju europske zakone.