Mađarska koči ukrajinske pregovore

Na zatvorenom sastanku dužnosnika zaduženih za proširenje Europske unije 17. srpnja Mađarska nije dala suglasnost za nastavak pristupnih pregovora s Ukrajinom, objavila je European Pravda pozivajući se na diplomatske izvore. Javnog priopćenja Vijeća koje bi potvrdilo taj razgovor nema. No i sama prijavljena blokada pokazuje slabost ugrađenu u proces proširenja: svaka faza pristupanja traži jednoglasnost, pa jedna vlada može tehnički korak pretvoriti u političku polugu.

Nije riječ o vetu na ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji. Odluka je ranija i tehničkija. Mađarska je blokirala odobrenje rezultata analitičkog pregleda usklađenosti, koraka koji Kijevu treba prije nego što može predati pregovaračka stajališta za dva sklopa pravila, o unutarnjem tržištu i konkurentnosti (European Pravda, Komisija). Ukrajina je već otvorila dva od šest pregovaračkih sklopova. Za preostala četiri svaki pomak mora potvrditi svaka država članica. Članak 49. Ugovora o Europskoj uniji, pravilo po kojem se primaju nove članice, i dalje traži jednoglasnost na svakoj važnoj stepenici (EUR-Lex, Le Monde). Ne postoji ugovorni mehanizam kojim bi se odluke o pristupanju prebacile na glasanje većinom.

Budimpeštanski argument i bilateralna poluga

Premijer Péter Magyar potez je prikazao kao pitanje pravednosti, a ne kao protivljenje Ukrajini. Tvrdio je da Europska unija ne bi smjela ubrzavati ukrajinski put dok kandidati sa zapadnog Balkana čekaju dulje od desetljeća (RFE/RL, The New Union Post).

Stvarna poluga konkretnija je i bilateralna. Mađarski dugogodišnji spor s Ukrajinom oko položaja etničkih Mađara u Zakarpatskoj oblasti već je ranije odgodio otvaranje pregovaračkih sklopova, sve dok Kijev nije dao određena obećanja (Euronews, European Integration). Taj prigovor Budimpešti daje alat koji se može stalno vraćati: pitanje manjinskih prava može se otvoriti na svakoj točki na kojoj je potrebna jednoglasnost, prisiljavajući Ukrajinu na bilateralne pregovore prije nego što se europski postupak uopće pomakne.

Moldova plaća tuđi spor

Manje vidljiva žrtva blokade jest Moldova. Ukrajina i Moldova pravno su odvojene kandidatkinje, ali ih Europska unija politički vodi u paru otkako su obje dobile kandidatski status nakon ruske sveobuhvatne invazije (Komisija). Prema dostupnim informacijama, Mađarska je podržala zaseban napredak Moldove. Druge države članice odbile su razdvojiti dva procesa, pa su oba ostala zaustavljena (Ziare).

Moldovska predsjednica Maia Sandu upozorila je da se prilika za proširenje možda neće držati otvorenom unedogled (Europa Liberă Moldova). Rumunjska, koja s Moldovom dijeli jezične i državljanske veze, potpisala je na summitu u Kijevu zajedničku izjavu kojom se traži otvaranje preostalih sklopova „što je prije moguće” (Moldpres). Zajedničko vođenje procesa trebalo je ojačati obje kandidature. Sada znači da Moldova preuzima zastoj koji nije izazvala.

Poljska je upozorenje

Mađarska nije jedina prijestolnica u kojoj se politika proširenja zaoštrava. Poljska oporbena stranka PiS podnijela je Sejmu prijedlog kojim traži da vlada blokira Ukrajinu u svakoj fazi u kojoj je potrebna jednoglasnost (TVN24). Vlada Donalda Tuska i dalje podupire ukrajinski europski put, ali traži prijelazna razdoblja za poljoprivredu i zaštitne mjere za žitarice, perad i uljanu repicu (WP, CER). Ukrajinsko članstvo promijenilo bi raspodjelu poljoprivrednog novca u srednjoj Europi. Ako domaći poljoprivredni lobiji dobiju dovoljno političke snage, Varšava bi mogla posegnuti za istom kočnicom koju je Budimpešta već povukla.

Njemačka i Francuska, nakon zajedničkog ministarskog vijeća 17. srpnja, zauzele su se za postupno pristupanje temeljeno na zaslugama, uz istodobnu institucionalnu reformu Unije (Élysée, Bundesregierung). Prema FAZ-u, diplomati tvrde da su se i neke druge vlade zaklonile iza Budimpešte, puštajući Mađarskoj da preuzme krivnju dok tiši otpor ostaje prisutan. Ako je to točno, francusko-njemački prijedlog reforme mora odgovoriti na vrlo konkretno pitanje: znači li „postupno pristupanje” promjenu postupka tako da ga jedna prijestolnica ne može zamrznuti ili samo daje opreznim vladama više vremena da pronađu razloge za odbijanje?

Mađarska je pokazala da se pristupanje može zaustaviti mnogo prije same odluke o članstvu. Poljska pokazuje zašto ta poluga neće nužno ostati samo mađarska. Proces proširenja funkcionira kada jednoglasnost prisiljava kandidatkinje da ispune uvjete. Prestaje funkcionirati kada jednoglasnost postane alat domaće politike, korišten za izvlačenje ustupaka koji nemaju veze sa spremnošću za članstvo. Budimpešta je tu granicu prešla. Berlin i Pariz sada moraju odlučiti znači li reforma popravljanje postupka ili tek zahtjev kandidatkinjama da strpljivije čekaju.