Mađarska odblokirala prvi EU klaster Ukrajine

Vlada Pétera Magyara u tri je tjedna s Kijevom postigla dogovor u 11 točaka o manjinskim pravima i time završila 17 mjeseci dug zastoj koji sam pritisak Bruxellesa nije uspio probiti. Svih 27 država članica sada je otvorilo put početku prvog ukrajinskog pregovaračkog sklopa za pristupanje Europskoj uniji. No uklanjanje mađarskog veta samo premješta blokade na teže vidljiva mjesta: slovačku napuklu koaliciju, francuski tihi otpor u poljoprivredi i savez sedam država koje paze da kandidati sa zapadnog Balkana ne budu preskočeni.

Što je Magyar uspio riješiti

Dogovor se odnosi na oko 100.000 etničkih Mađara u Zakarpatju, na zapadu Ukrajine. Škole će dobiti poseban pravni status manjinskih ustanova, s upravom na mađarskom jeziku, svjedodžbama i prijamnim ispitima za sveučilišta na mađarskom (Telex). U općinama u kojima manjina čini više od 10 posto stanovništva, mađarski postaje gotovo službeni jezik lokalne uprave, javnih oznaka i političke kampanje (Euronews).

Jedanaest točaka izvorno je sastavila još vlada Viktora Orbána. Ukrajina je ključne sporne odredbe o jeziku već ukinula 2023. godine (Balkan Insight). Magyar je u tri tjedna zatvorio pitanje koje je njegov prethodnik godinama prikazivao nerješivim, čime je potvrđeno da je prigovor prije svega služio kao politički instrument.

Odbor stalnih predstavnika država članica pri EU-u, tijelo koje priprema odluke Vijeća, 3. lipnja ocijenio je ukrajinsko ispunjavanje mjerila za Klaster 1 (registar austrijskog parlamenta). Svih 27 država poslalo je Kijevu formalna pisma kojima potvrđuju spremnost za otvaranje pregovora. Međuvladina konferencija, službena sjednica na kojoj se proglašava otvaranje klastera, zakazana je za 15. lipnja u Luxembourgu (Brussels Signal).

Klaster 1, nazvan „Temelji”, obuhvaća pet poglavlja: pravosuđe i temeljna prava, pravdu i sigurnost, javnu nabavu, statistiku i financijski nadzor (EU Perspectives). Taj se dio pregovora otvara prvi, a zatvara posljednji. Crna Gora o istom sklopu pregovara već 14 godina.

Tihi vetoi

Slovačka koalicijska pukotina. Premijer Robert Fico formalno podupire ukrajinski put prema EU-u. Njegov ministar vanjskih poslova potvrdio je da Slovačka „nikada nije blokirala” Klaster 1 (slovački ministar vanjskih poslova Blanár). No manji koalicijski partner SNS pisano je zatražio da se Fico obveže na blokiranje ukrajinskog pristupanja dok traje rat (Aktuality). Budući da svaki sljedeći klaster traži jednoglasnu odluku Vijeća, što znači da ga može zaustaviti i jedna država, Fico zadržava veto u svakoj fazi. Njegov neriješeni zahtjev da Ukrajina obnovi tranzit ruske nafte naftovodom Družba daje mu i polugu prema Kijevu i domaće opravdanje za njezinu uporabu.

Francuski tihi otpor. Pariz javno podupire „otvaranje svih pregovaračkih klastera” (francusko Ministarstvo vanjskih poslova). Iza te retorike, Francuska je predstavila prijedlog prema kojem bi pristupanje bilo postupno i reverzibilno, odvojeno od bilo kakvog čvrstog vremenskog roka (Eurointegration). Francuska i Poljska odvojeno su lobirale da se preostali klasteri odgode za jesen, pri čemu bi poljoprivredni klaster mogao skliznuti i u 2027. godinu (Kyiv Independent).

Koalicija za pravednost prema zapadnom Balkanu. Sedam država članica u svibnju je potpisalo Bratislavsku deklaraciju, tražeći „predvidljiv, meritokratski i pravedan” proces pristupanja (talijansko Ministarstvo vanjskih poslova). Austrijski ministar rekao je izravno da su neke zemlje „već na pola puta prema EU-u, dok su druge desetljećima morale raditi za članstvo” (Serbian Monitor). Utjecaj te koalicije izravno je povezan sa sljedećim višegodišnjim financijskim okvirom EU-a za razdoblje 2028.–2034., jer će svaka raspodjela koja ide u korist Ukrajini naići na organizirani otpor država među kojima su Italija i Grčka.

Nakon konferencije

Konferencija 15. lipnja gotovo će se sigurno održati. Teže je pitanje kojom će se brzinom pregovori nastaviti. I sam Magyar rekao je da neće poduprijeti ubrzano članstvo zemlje koja je u ratu (Balkan Insight). Bilateralni dogovor nije objavljen kao formalni pravni tekst, a nadzor EU-a nad ukrajinskim zakonodavnim obvezama zasad ostaje jedini mehanizam provedbe. Kako je upozorio jedan analitičar: „Bilo bi pogrešno misliti da su sporovi iza nas” (Eurointegration).

Mađarski veto bio je glasan, jasan i na kraju lomljiv. Umjesto njega sada se pojavljuje raspršen sustav tihih kočnica, proračunskih strahova i poljoprivrednog protekcionizma koji bi mogao biti otporniji upravo zato što nema jednog vlasnika.