Mađarskoj 27 reformi za €10 billion

Ministri financija EU-a odobrili su 10. srpnja izmijenjeni mađarski plan oporavka, čime je Budimpešti ponovno otvoren put prema otprilike 6,5 mlrd. eura bespovratnih sredstava i 3,5 mlrd. eura zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog programa ulaganja pokrenutog nakon pandemije covida-19 (stranica Komisije o Mađarskoj, Xinhua). Odluka jest stvarna, ali novac još nije. Mađarska najprije mora ispuniti 27 reformskih uvjeta prije nego što joj bude isplaćen ijedan euro, a cijeli se instrument zatvara 31. prosinca (brifing Europskog parlamenta). Za državu čiji se proračunski manjak kreće oko 7 posto BDP-a (OTP Bank), to nije povratak u normalan režim financiranja, nego pristup pod nadzorom.

Sedam tjedana za dokaz reformi, tri mjeseca za naplatu

Mehanizam za oporavak i otpornost ne isplaćuje novac samim odobrenjem plana. Sustav počiva na načelu plaćanja nakon učinka: vlada najprije provede dogovorene reforme i ulaganja, zatim podnese dokaze, a Europska komisija provjerava jesu li uvjeti ispunjeni prije isplate pojedine rate (uredba o RRF-u u EUR-Lexu, objašnjenje Komisije).

Mađarski rokovi vrlo su uski. Budimpešta do 31. kolovoza mora ispuniti svih 27 „supermiljokaza”, odnosno reformskih i ulagačkih ciljeva koje traži Komisija. Potom do kraja rujna mora predati zahtjeve za isplatu. Slijedi provjera Komisije. Tek nakon toga novac može biti doznačen, a sve mora završiti prije zatvaranja instrumenta 31. prosinca (Brussels Signal). Ako uvjeti zakasne, Mađarska bi novac mogla trajno izgubiti, a mogla bi morati vratiti i oko 1 mlrd. eura predujmova koje je već primila (brifing Europskog parlamenta).

Razlika između „odmrznutog” i „isplaćenog” novca ovdje je presudna.

Što je Budimpešta ustupila kako bi se vrata otvorila

Najkonkretniji ustupak jest odluka Mađarske da se priključi Uredu europskog javnog tužitelja, tijelu EU-a koje istražuje prijevare s europskim novcem. Njegova bi nadležnost sezala unatrag do lipnja 2021., što znači da bi obuhvatila i potrošnju iz razdoblja vlade Viktora Orbána (Euronews, Credendo). Gospodarski je to važno zato što neovisnom europskom tužitelju daje ovlast da traži povrat nenamjenski potrošenih sredstava. Upravo je zato Orbán godinama blokirao mađarsko članstvo u tom uredu. Zaokret pod premijerom Péterom Magyarom njemački su mediji i analitičari europskih politika protumačili kao znak da se politički smjer Budimpešte dovoljno promijenio da ministri ponovno otvore pristup novcu (Spiegel, CER).

Osim pristupanja Uredu europskog javnog tužitelja, mađarski je parlament izmijenio oko 30 zakona koji se odnose na imovinske kartice, sukobe interesa u javnoj nabavi i ovlasti Tijela za integritet (Hungarian Conservative). To jesu stvarni zakonodavni potezi. Još nisu dokaz da institucije djeluju.

Manjak koji ne može čekati

Mađarskoj je taj novac potreban jer su joj javne financije u lošem stanju. OTP Bank za 2026. predviđa manjak od 6,9 posto BDP-a (OTP Bank). Sam Magyar rekao je da bi, čak i uz dogovor s EU-om, manjak mogao prijeći 7 posto, dok bi bez njega bio iznad 8 posto (Investing.com). Slika se pogoršala nakon što je ministarstvo financija objavilo da je od Orbánove vlade naslijedilo oko 1,1 mlrd. eura ranije skrivenih obveza potrošnje (Daily News Hungary, Budapest Times).

Bespovratna sredstva iz RRF-a mogu smanjiti iznos koji mađarska riznica mora posuditi na tržištu obveznica. No Mađarska projekte obično prvo financira domaćim novcem, a tek zatim dobiva povrat, pa olakšanje dolazi tek nakon provjere. Ako reforme ne budu priznate, manjak se mora financirati iz domaćih izvora, a trošak pada na porezne obveznike. Čak i nakon odluke o ponovnom otvaranju sredstava, Fitch je zadržao negativne izglede za mađarski kreditni rejting (KBC).

Nadzor, ne oprost

Komisija je već primijenila sličan obrazac. Nakon promjene vlasti u Poljskoj krajem 2023., Bruxelles je otvorio put prema sredstvima za oporavak prije nego što su riješeni svi institucionalni sporovi (stranica Vijeća o Poljskoj). Poruka je jasna: Komisija nagrađuje vjerodostojan politički smjer, a ne nužno dovršenu reformu.

EU je već pokazao da zamrzavanjem novca može iznuditi stvarne ustupke. Sada mora pokazati da prije isplate može provjeriti funkcioniraju li ti ustupci u praksi. Odgovor Komisije u kolovozu postavit će mjerilo za svaki budući europski program potrošnje u kojem se novac veže uz kvalitetu upravljanja.