Mađarska pred rokom za €16.4 billion

Rok 31. kolovoza odlučuje hoće li politički dogovor postati stvarna isplata ili će novac nestati iz europskih knjiga. Mađarski premijer Péter Magyar 29. svibnja dogovorio je s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen odmrzavanje triju tokova financiranja: 10 mlrd. eura iz RRF-a, europskog instrumenta za oporavak nakon pandemije koji se financira zajedničkim zaduživanjem, 4,2 mlrd. eura iz kohezijskih fondova za regionalni razvoj te 2,2 mlrd. eura vezanih uz akademske slobode. Svaki euro ovisi o tome hoće li Mađarska do kraja ljeta donijeti paket pravosudnih i protukorupcijskih reformi.

Od dogovora do isplate

Ministar financija Kármán András opisao je redoslijed koraka (Telex, HVG): Komisija bi u lipnju trebala odobriti izmijenjeni mađarski plan oporavka, ministri financija EU-a glasali bi u srpnju, Mađarska bi provela reforme i u rujnu poslala zahtjeve za isplatu, a Komisija bi zatim u dvomjesečnom roku provjeravala jesu li uvjeti ispunjeni. Prve isplate mogle bi stići najranije potkraj jeseni 2026..

Pravi je zid 31. kolovoza. Prema uredbi o RRF-u, sve prekretnice moraju biti dovršene, ne samo obećane, do tog datuma. Sve što ne bude isplaćeno do 31. prosinca trajno propada. Mađarska je već izgubila 2 mlrd. eura koje su istekle krajem 2024. i 2025. jer Orbánova vlada nije htjela ispuniti postavljene uvjete.

Deset uvjeta u devedeset dana

Od 27 „superprekretnica”, posebnih uvjeta koje je Komisija vezala uz mađarski plan, Orbánova je vlada ispunila njih 17. Deset ih još ostaje. Najteži zadiru u zakone i institucije koje je Orbán gradio više od desetljeća: jačanje neovisnosti pravosuđa, omogućavanje sudskog nadzora nad odlukama o nepokretanju protukorupcijskih istraga i temeljitu obnovu transparentnosti javne nabave (Portfolio, Transparency International Hungary).

Dvije obveze politički su posebno teške. Mađarska mora pristupiti Uredu europskog javnog tužitelja, tijelu EU-a koje istražuje prijevare na štetu europskog proračuna. Mora i oduzeti provladinim zakladama kontrolu nad sveučilištima, što traži ustavnu izmjenu. Magyarova stranka Tisza ima dvotrećinsku većinu, pa je to tehnički izvedivo. No izmjena još nije donesena.

Poljski presedan

Bruxelles je sličan obrazac već vidio. Nakon promjene vlasti u Poljskoj krajem 2023., Komisija je oslobodila sredstva prije nego što su pravosudne reforme bile dovršene. Dvije godine poslije poljski ustavni sud i dalje blokira reformu, a Europski parlament u svibnju 2026. zabilježio je da mnoge preporuke „ostaju neprovedene”.

Pozivajući se na poljski presedan, njemački eurozastupnik Daniel Freund sažeo je stvar: „Magyar se danas kući vraća s obećanjem, a ne s kovčegom punim novca.” Handelsblatt je izvijestio da von der Leyen sada želi „stvarne reforme, a ne samo deklaracije”. Njemačka i još pet neto uplatiteljica u proračun EU-a, među njima Švedska, Austrija, Finska, Nizozemska i Estonija, traže strože uvjete za svu potrošnju iz europskog proračuna.

Sudski postupak koji može promijeniti pravila usred igre

Nad cijelim postupkom visi predmet C-225/24 pred Sudom Europske unije. Europski parlament tužio je Komisiju zato što je 2023. oslobodila kohezijska sredstva za Mađarsku, a da, prema tužbi, nije stvarno provjerila jesu li uvjeti ispunjeni. U veljači 2026. nezavisna odvjetnica Suda, visoka pravna savjetnica čija mišljenja Sud slijedi u otprilike dvije trećine slučajeva, preporučila je poništenje te odluke. Presuda se očekuje kasnije ove godine.

Magyar ima ono što poljski premijer Donald Tusk nije imao: ustavnu supervećinu i Komisiju koja je opreznija nakon vlastite popustljivosti. Možda će provesti svaku reformu s popisa. Ali ako Sud Europske unije zaključi da je sam mehanizam Komisijine isplate bio nezakonit, Mađarska može ispuniti sve prekretnice i svejedno ostati bez novca koji će čekati u Bruxellesu.