Mađarska zamrznula ukrajinsko tržišno poglavlje

Mađarska je 1. rujna zaustavila Vijeće EU-a u pokušaju da otvori dva važna pregovaračka paketa s Ukrajinom. Time nije odbacila ukrajinsku kandidaturu za članstvo, nego je učinila nešto preciznije: spriječila je da tehnička ocjena Europske komisije preraste u stvarne pregovore o pravilima jedinstvenog tržišta EU-a (European Pravda, Euronews Germany).

Ukrajina je prošla tehničku fazu. Mađarska je zaustavila političku.

Vrata koja traže pristanak svake vlade

Članstvo u EU-u ne rješava se jednim glasovanjem. To je višegodišnji niz odluka u kojem svaku novu fazu mora jednoglasno odobriti svih 27 država članica. Ukrajina je zahtjev podnijela u veljači 2022., status kandidatkinje dobila je u lipnju iste godine, a prvi klaster pravne stečevine EU-a, odnosno tematski paket pravila koje država kandidatkinja mora preuzeti, otvorila je u lipnju 2026. Drugi je klaster uslijedio u srpnju.

Prije otvaranja svakog klastera diplomati svih država članica moraju prihvatiti provjeru koju je provela Europska komisija. Ta se odluka donosi u radnoj skupini Vijeća poznatoj kao COELA, koja se bavi proširenjem. Komisija je provjeru Ukrajine završila u rujnu 2025. i zaključila da je zemlja tehnički spremna za nastavak procesa. No Komisija sama ne može otvoriti klastere. Za to mora pristati svaka vlada. Mađarska je odbila. Do 2. rujna Ukrajina i Moldavija, prema neslužbenim informacijama, bile su uklonjene sa sljedećeg dnevnog reda COELA-e.

Zaustavljeni klasteri nisu sporedni. Klaster 2 obuhvaća unutarnje tržište: slobodno kretanje robe, radnika, usluga i kapitala, uz pravila o tržišnom natjecanju i financijskim uslugama. Klaster 3 pokriva oporezivanje, socijalnu politiku, obrazovanje i carinsku uniju (EUR-Lex). Zajedno čine praktično usklađivanje s jedinstvenim tržištem koje bi Ukrajinu pripremalo za članstvo.

Budimpeštanski uvjet i rumunjska alternativa

Mađarsko službeno obrazloženje odnosi se na manjinska prava. Budimpešta traži da Ukrajina pokaže vidljiv napredak u provedbi bilateralnog dogovora iz lipnja 2026. o obrazovanju, uporabi jezika i političkoj zastupljenosti približno 100.000 etničkih Mađara u Zakarpatskoj oblasti (444, Budapest Times). Ukrajinski veleposlanik rekao je da će Kijev u rujnu početi provoditi prvi paket mjera, dok bi preostale točke trebale biti provedene do svibnja 2027. (ua.news).

Taj problem nije izmišljen. Ukrajinski zakon o obrazovanju iz 2017. ograničio je školovanje na jezicima manjina, a Venecijanska komisija, ustavnopravno savjetodavno tijelo Vijeća Europe, prepoznala je napredak u kasnijim reformama, ali je zatražila dodatna jamstva. Mađarska je, međutim, promijenila mjerilo: više joj nisu dovoljna preuzeta obećanja, nego traži vidljivu provedbu prije otvaranja bilo kojega novog klastera.

Rumunjska pokazuje koliko je mađarski pristup selektivan. Bukurešt također ima spor s Kijevom oko prava rumunjske manjine na obrazovanje na materinskom jeziku. Ipak, izabrao je drugi instrument: pritisak kroz bilateralno strateško partnerstvo i obnovljeni zajednički odbor za manjine, bez blokiranja ukrajinskog pristupnog procesa u EU-u (Agerpres, DW România). Slična pritužba, drukčija politička odluka. Rumunjski primjer pokazuje da je Budimpešta mogla pritiskati Kijev bilateralno, a pritom dopustiti da se europski proces nastavi.

Mađarska je pokušala pogurati moldavski klaster, a ukrajinski zadržati blokiranim, što je većina država članica odbila (European Pravda). Takav selektivni pristup slabi tvrdnju da Budimpešta primjenjuje jedinstveno mjerilo.

Nema zaobilaznog puta ni brzog popravka

Pravnoga zaobilaznog puta nema. Članak 49. Ugovora o Europskoj uniji, odredba koja uređuje pristupanje, državama članicama daje središnju kontrolu nad procesom, a ne postoji potvrđeni mehanizam kojim bi 26 vlada moglo otvoriti ukrajinske klastere unatoč mađarskom protivljenju (članak 49. UEU-a). Njemački ministar vanjskih poslova zauzima se za smanjenje zahtjeva za jednoglasnošću u EU-u, ali ta se rasprava odnosi na odluke u vanjskoj i sigurnosnoj politici, ne na proširenje (Tagesschau). Litva ovu blokadu vidi kao geopolitičko odgađanje koje koristi Moskvi (LRT). Poljska podupire strogu uvjetovanost pristupanja, ali se protivi tome da jedna država bilateralne zahtjeve pretvori u kočnicu za cijelu Uniju (RMF24).

Blokada dolazi i u trenutku kada Budimpešta pregovara o vlastitim sredstvima iz fondova EU-a, tvrdeći 31. kolovoza da je ispunila sve uvjete za deblokadu približno 10 milijardi eura zamrznutog novca iz fonda za oporavak. Nema javno dostupnog dokaza da je blokada ukrajinskog pristupanja povezana s razmjenom po načelu novac za veto. No diplomati za istim stolom vide da su oba dosjea otvorena istodobno.

Manjinska prava moraju biti dio pristupnih pregovora. Problem EU-a leži u konstrukciji samog sustava: ugovori Unije i dalje ne nude odgovor kada jedna vlada legitimno mjerilo pretvori u veto nad brzinom integracije države kandidatkinje koja je u ratu.