Mađarska ulazi u Ured europskog tužitelja

Budimpešta je pristala pristupiti Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), neovisnom tijelu Europske unije nadležnom za kaznena djela protiv proračuna EU-a, nakon što je od njegova pokretanja 2017. blokirala sudjelovanje u tom sustavu. Time se otvara prostor za kaznene istrage o trošenju europskog novca u Orbánovu razdoblju, i to unatrag do lipnja 2021. Mađarski zaokret izravno je povezan sa 16,4 mlrd. eura zamrznutih europskih sredstava koja Budimpešta bez toga nije mogla dobiti (Irish Times, Al Jazeera).

Kako je novac nadjačao suverenitet

Budimpešta je godinama tvrdila da bi ulazak u EPPO bio zadiranje u nacionalni suverenitet. Europska unija postupno je povećavala cijenu takvog stava.

U prosincu 2022. vlade država članica zamrznule su oko 6,3 mlrd. eura mađarskih kohezijskih sredstava zbog korupcijskih rizika i kršenja načela vladavine prava (Council of the EU). Sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost ostala su blokirana. Do sredine 2026. ukupan iznos nedostupnog novca narastao je na približno 16,4 mlrd. eura (Telex). Europski novac više nije dolazio automatski. Budimpešta je za pristup sredstvima morala prepustiti dio nadzora nad kaznenim progonom.

Politički prijelom dogodio se u travnju 2026., kada je Péter Magyar pobijedio Viktora Orbána i okončao vladavinu Fidesza (iFAIR, DW).

Magyarova vlada reagirala je brzo. Parlament je paket reformi izglasao sa 142 glasa za i 39 protiv te službeno obavijestio Bruxelles da Mađarska pristupa EPPO-u (Brussels Signal). Europska komisija sada priprema oslobađanje mađarskih 10 mlrd. eura iz fonda za oporavak, premda konačna odobrenja još nisu zaključena (Euronews).

Pristupanje EPPO-u najteži je ustupak u tom paketu jer mađarsko državno odvjetništvo više neće samo nadzirati svaki predmet povezan s prijevarama u korištenju europskog novca. Neovisno tijelo EU-a dobiva kaznenu nadležnost unutar Mađarske.

Što tužitelj može istraživati, a što ne može

EPPO istražuje prijevare, korupciju, pronevjeru i teške prekogranične prijevare s PDV-om, ali samo kada je uključen novac Europske unije (Regulation 2017/1939). To nije opća antikorupcijska agencija. Sustav funkcionira preko delegiranih tužitelja: pravnika koje imenuje EU, a koji djeluju unutar nacionalnih pravosudnih sustava. Oni istražuju pod ovlastima EPPO-a, ali predmete vode prema nacionalnom kaznenom postupku. Time Bruxelles dobiva izravan ulaz u kazneni sustav pojedine države.

Ključan je lipanj 2021. EPPO je tada počeo operativno raditi, a prema informacijama Euronewsa, Komisija je mađarsko pristupanje odobrila s nadležnošću koja seže upravo do tog datuma (Euronews). Pet godina trošenja europskog novca u Orbánovu razdoblju time ulazi u mogući doseg istraga. Retroaktivnost se ne odnosi na sve oblike lošeg upravljanja, nego samo na financijska kaznena djela povezana sa sredstvima EU-a počinjena nakon što je EPPO počeo djelovati.

EPPO ne odlučuje o tome hoće li zamrznuti novac biti isplaćen. Njegova stvarna snaga ovisit će o tome koliko će delegiranih tužitelja Mađarska imenovati, hoće li oni dobiti pristup spisima i hoće li sudovi predmete obrađivati u razumnim rokovima.

Što već pokazuju Poljska i Češka

Poljska je najbliži presedan. Varšava je EPPO-u pristupila u veljači 2024., nakon promjene vlasti, koristeći taj potez za obnovu vjerodostojnosti prema EU-u i deblokadu sredstava. Poljski komentatori opisivali su promjenu kao „kraj lakog novca iz EU-a” (Rzeczpospolita). No više od dvije i pol godine kasnije, veliki predmeti političke odgovornosti još nemaju konačne sudske ishode (Radio ZET). Novac se vraća brže nego što sudovi proizvode pravomoćne presude.

Češki primjer pokazuje drugo ograničenje. I nakon što je Komisija zatražila od čeških vlasti da prestanu prijavljivati troškove povezane s Agrofertom, poduzeća vezana uz bivšeg premijera Andreja Babiša nastavila su primati izravna poljoprivredna plaćanja kroz druge europske kanale (Aktuálně.cz, iROZHLAS.cz). EPPO povećava kazneni rizik za prijevare s novcem EU-a. Ne može sam promijeniti pravila plaćanja koja omogućuju da dio sredstava i dalje teče.

Stvarni test

Najjači instrument Europske unije prema Mađarskoj nije bio članak 7., odnosno ugovorni postupak za sankcioniranje demokratskog nazadovanja koji traži jednoglasnost svih država članica i nikada nije proveden do kraja. Bio je to novac. Uvjetovanjem isplate sredstava Budimpešta je prisiljena prihvatiti tužitelja kojeg ne može kontrolirati.

EU je pokazao da može kupiti pristup provedbi prava ondje gdje postupci zaštite vrijednosti zapinju. No pristup nije isto što i odgovornost dok EPPO ne dobije tužitelje, spise i sudove koji rade prihvatljivom brzinom. Europski revizorski sud i ove je godine upozoravao da je sljedivost sredstava iz fonda za oporavak problem nadzora (ECA). Sama odluka o pristupanju, njezini retroaktivni uvjeti, broj delegiranih tužitelja i operativni raspored još nisu objavljeni. Bez tih podataka mađarski je ustupak pravna činjenica, ali još nije operativna stvarnost. Komisija, EPPO i Magyarova vlada duguju javnosti upravo te pojedinosti.