Mađarska čeka €10.4 billion iz EU-a

Péter Magyar ovoga tjedna putuje u Bruxelles kako bi potpisao politički sporazum koji bi Mađarskoj otvorio put do najviše 10,4 mlrd. eura zamrznutih sredstava EU-a. Europska komisija taj dogovor prikazuje kao nagradu za demokratsku obnovu nakon 16 godina vlasti Viktora Orbána. No pred Sudom EU-a još je otvoren predmet koji bi mogao utvrditi da takav pristup, odnosno isplata novca na temelju političkih obećanja umjesto provjerenih reformi, krši pravo Unije.

Obrazac već postoji. Komisija je u veljači 2024. odmrznula sredstva Poljskoj nakon pobjede Donalda Tuska, prihvativši reformske obveze prije nego što su provedene. Poljska je otad povukla 62,4 posto svojega plana oporavka, iako nijedna od obećanih pravosudnih reformi nije stupila na snagu. Sljedeća je Mađarska.

Sudski predmet koji bi mogao prekinuti obrazac

U predmetu C-225/24 Europski parlament tuži Komisiju zbog odluke iz prosinca 2023. da Mađarskoj odobri 10,2 mlrd. eura iz kohezijskih fondova, europskog novca namijenjenog infrastrukturi i razvoju slabije razvijenih područja. Nezavisna odvjetnica Tamara Ćapeta u veljači 2026. preporučila je poništenje odluke, navodeći četiri konkretna propusta u procjeni: reforme koje nisu stupile na snagu, zakone koji potkopavaju vlastitu deklariranu svrhu i izostanak provjere stvarne provedbe.

Najvažniji dio njezina mišljenja odnosi se na postupak. Ćapeta tvrdi da bi sudovi EU-a trebali provoditi punu provjeru takvih odluka, a ne samo ispitivati očite pogreške. Ako Sud EU-a prihvati tu logiku, svaka buduća odluka o odmrzavanju sredstava moći će se preispitivati po sadržaju. Komisija bi tada morala dokazati da su reforme „uspostavljene i da se primjenjuju”, a ne samo izglasane.

Sud još nije donio presudu. Komisija u međuvremenu pregovara o novoj isplati, dok joj prethodna može biti poništena.

Fiskalna zamka s čvrstim rokom

Magyarov manevarski prostor vrlo je uzak. Mađarski proračunski manjak do kraja travnja dosegnuo je 3.850 milijardi forinti, odnosno 91 posto godišnjeg cilja u samo četiri mjeseca, velikim dijelom zbog oko 1.450 milijardi forinti očekivanih, ali neisplaćenih europskih prihoda. Rok za RRF, Mehanizam za oporavak i otpornost, europski fond uspostavljen nakon pandemije, istječe 31. kolovoza 2026. Ako se rok propusti, novac se gubi.

Magyar je javno odbio dva ključna zahtjeva Bruxellesa: postupno ukidanje poreza na izvanrednu dobit banaka i energetskih tvrtki te preustroj mirovinskog sustava. Tvrdi da mađarska fiskalna kriza trenutačno onemogućuje oboje.

Kao zaobilazno rješenje oblikuje se dokapitalizacija mađarske državne razvojne banke MFB. Budimpešta bi europski novac usmjerila kroz banku, knjižila ga kao isplaćen prije kolovoza, a banka bi ga zatim raspoređivala tijekom više godina. Komisija je sredinom svibnja poslala visoko izaslanstvo u Budimpeštu kako bi procijenila taj model (Euronews, Portfolio), ali strahuje da bi time izgubila nadzor nad time kako se sredstva troše.

Čuvari koji su se povukli

Koalicija država koja je trebala inzistirati na strogim uvjetima praktički se raspala. Njemački ministar vanjskih poslova sada zagovara ukidanje jednoglasnosti umjesto pooštravanja uvjetovanosti. Austrijski kancelar primio je Magyara uz vojne počasti 21. svibnja, čime je poslao poruku partnerstva, a ne pritiska. Finski premijer inzistirao je da vladavina prava „nije predmet trgovine”, ali nakon toga u Vijeću nije uslijedio finski pokušaj blokade.

„Stroga šestorka” — Švedska, Austrija, Njemačka, Finska, Nizozemska i Estonija — nema dovoljan udio stanovništva za blokirajuću manjinu u sustavu kvalificirane većine, gdje veće države imaju veću težinu i nijedna država ne može sama zaustaviti odluku. Za RRF je situacija još jednostavnija: Komisija odlučuje sama, bez glasanja u Vijeću. Države koje traže stroge uvjete imaju utjecaj, ali nemaju veto.

Spašavanje 85 posto novca

Mađarska je dosad isplatila samo 9 posto svoje alokacije iz RRF-a, najmanje u cijeloj Uniji. Čak i optimistične procjene Komisije govore da se prije isteka roka može spasiti samo 80 do 85 posto ukupnog iznosa.

Presuda Suda EU-a u predmetu C-225/24 odredit će može li Komisija i dalje promjenu vlasti tretirati kao zamjenu za provjerenu reformu. Ako Sud prihvati argumentaciju Tamare Ćapete, pravila o uskraćivanju europskog novca prestat će biti politički instrument i postati pravna obveza koja veže svaku buduću odluku o isplati ili zadržavanju sredstava.