Mađarska izglasala zakone za €16.4bn EU-a

Mađarski parlament prošloga je tjedna sa 142 glasa za i 39 protiv usvojio širok antikorupcijski paket, pokušavajući odblokirati oko 16,4 mlrd. eura zamrznutih sredstava EU-a (Brussels Signal, kormany.hu). Novi zakoni pooštravaju imovinske kartice, jačaju Integritetno tijelo, mađarsko antikorupcijsko nadzorno tijelo, i ukidaju zaklade od javnog interesa povezane s vladom Viktora Orbána. Ključno je hoće li Europska komisija pravne promjene na papiru smatrati dovoljnima za isplatu novca ili će najprije tražiti dokaze da reforme stvarno djeluju. O tome ovisi što uvjetovanost europskih sredstava u praksi znači.

Tri izvora novca, jedan rok

Zamrznuta sredstva nalaze se u tri skupine. Oko 10,4 mlrd. eura odnosi se na mađarsku omotnicu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, postpandemijskog fonda EU-a za ulaganja, blokiranu zato što Budimpešta nije ispunila 27 „super-mjerila” o neovisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije i revizijskim kontrolama (Europska komisija). Vlade država članica odvojeno su zamrznule 6,3 mlrd. eura kohezijskog novca, europskog financiranja za regionalni razvoj. Pritom su primijenile Uredbu o uvjetovanosti, koja EU-u omogućuje blokadu isplata kada slabosti vladavine prava ugrožavaju europski proračun (Vijeće EU-a). Treći dio, od oko 2,2 mlrd. eura, ovisi o vraćanju autonomije sveučilištima prebačenima pod zaklade povezane s vlašću (Europska komisija).

Najhitniji je novac iz fonda za oporavak. Mađarska je već trajno izgubila oko 1 mlrd. eura zbog automatskog ukidanja obveze isplate (Centre for European Reform). Za ostatak vrijedi rok do 31. kolovoza: sva mjerila moraju biti ispunjena do tada, zahtjevi za plaćanje podneseni do rujna, a isplate zaključene do kraja godine. Ako izostane i jedno super-mjerilo, novac propada (DW).

Prečac preko razvojne banke

Revidirani mađarski plan oporavka velik dio novca usmjerava preko Mađarske razvojne banke, MFB-a. Vlada bi europska sredstva uplatila banci kao kapital, što se prema pravilima EU-a računa kao provjerljivo ulaganje. Stvarna potrošnja, od kredita za mala i srednja poduzeća do najamnih stanova i željezničkih vozila, zatim bi godinama išla kroz programe MFB-a (Telex).

Dávid Vitézy, ministar zadužen za taj proces, objavio je 25. lipnja da je Komisija odobrila izmijenjeni plan i da slijedi novi zakon o MFB-u. Cilj je, prema njegovim riječima, pretvoriti MFB iz vladine „kućne blagajne” u banku sposobnu upravljati europskim novcem (Portfolio).

Rizik je u samoj konstrukciji. Bankwatch je upozorio da bi usmjeravanje novca iz fonda za oporavak u kapital MFB-a moglo oslabiti nadzor: politike ulaganja koje bi određivale potrošnju bile bi izvan nadzornog odbora za RRF, a nadzirala bi ih odvojena stručna povjerenstva čiji sastav to tijelo ne kontrolira (Bankwatch). Komisija bi mogla provjeriti je li kapital ušao u reformiranu banku. No pitanje hoće li taj kapital poslije završiti u konkurentnim natječajima, bez sukoba interesa, ovisi o nadzoru koji se mora nastaviti dugo nakon računovodstvene uplate.

Tko provjerava i kada prestaje pritisak

Uvjetovanost u ovom slučaju ima stvaran argument iza sebe. Novac je bio zamrznut. Zamrzavanje je stvorilo pritisak. Budimpešta sada donosi zakone upravo u područjima koja je Komisija označila problematičnima: transparentnost javne nabave, upravljanje zakladama i imovinske kartice (Europa Press, Al Jazeera). Njemački javni mediji taj su slučaj opisali kao test vjerodostojnosti: antikorupcijski zakoni doneseni pod pritiskom EU-a trebali bi voditi isplatama tek nakon pune provedbe (Deutschlandfunk, Euractiv).

Brzina nosi vlastiti rizik. Amnesty International kritizirao je užurban postupak savjetovanja, upozorivši da reforme vladavine prava provedene na brzinu mogu ponoviti problem koji bi trebale riješiti (taz).

Dvije najveće skupine sredstava ovise i o različitim tijelima. Komisija može odobriti isplate iz fonda za oporavak na temelju vlastite procjene ispunjenih mjerila. Zamrzavanje kohezijskog novca nametnule su vlade država članica glasovanjem u Vijeću, pa njegovo ukidanje traži zasebnu političku odluku. Pravila po kojima bi MFB trošio novac još nisu javno vidljiva; prema Vitézyjevoj vlastitoj objavi, tekst prijedloga zakona nije objavljen.

Novi zakoni Mađarskoj kupuju mjesto za stolom na kojem će se provjeravati ispunjenje uvjeta. Hoće li Komisija pratiti novac i nakon što stigne u razvojnu banku, ili će kapitalnu uplatu prihvatiti kao dokaz da je reforma završena, postavit će presedan za svako buduće zamrzavanje europskih sredstava.