Mađarske reforme ne odmrzavaju €16.4 billion

Europska komisija objavila je 15. srpnja Izvješće o vladavini prava za 2026., u kojem od Mađarske traži bržu provedbu reformi i jače mehanizme nadzora nad korupcijom. Nova vlada premijera Pétera Magyara time je dobila politički kredit u Bruxellesu, ali ne i pristup novcu. Oko 16,4 mlrd. eura sredstava EU-a i dalje je zamrznuto, a Magyar sada ima tek nekoliko tjedana da pokaže kako zakoni doneseni nakon Orbánova odlaska funkcioniraju i izvan saborske procedure.

Četiri brave, bez jednoga ključa

Zamrznuta mađarska sredstva često se opisuju kao jedan problem. Zapravo su četiri. Izvješće o vladavini prava prati stanje i daje preporuke, ali samo po sebi ne može ni blokirati ni osloboditi jedan euro. Stvarne odluke vezane su uz odvojene pravne mehanizme, od kojih svaki ima vlastite uvjete i vlastitu instituciju koja procjenjuje jesu li ispunjeni.

Prvi dio odnosi se na uredbu o proračunskoj uvjetovanosti (Uredba 2020/2092), instrument kojim Bruxelles reagira kada korupcija ugrožava novac iz proračuna EU-a. Dužnosnik Komisije rekao je na saslušanju u Europskom parlamentu 15. srpnja da je po tom mehanizmu i dalje blokirano oko 4,2 mlrd. eura, dok je dodatnih 2,2 mlrd. eura zamrznuto zbog uvjeta vezanih uz akademsku slobodu i Povelju EU-a o temeljnim pravima. Od siječnja nije oslobođen nijedan dio zamrznutih sredstava (saslušanje u Europskom parlamentu).

Veći iznos nalazi se u Mehanizmu za oporavak i otpornost, fondu koji je EU uspostavio nakon pandemije i iz kojega se novac isplaćuje tek kada Komisija potvrdi da su provedene dogovorene reforme (stranica Komisije o mađarskom planu oporavka). Ministri financija država članica odobrili su 10. srpnja izmijenjeni mađarski plan oporavka, čime se otvorio put prema približno 10 mlrd. eura. No isplate ovise o 27 „super prekretnica” koje pokrivaju borbu protiv korupcije, javnu nabavu i neovisnost pravosuđa (Brussels Signal).

Ubrzana reforma

Magyarova vlada na papiru je djelovala brzo. Mađarski parlament u lipnju je usvojio više od 30 zakonskih izmjena, proširio ovlasti Tijela za integritet, pooštrio pravila o imovinskim karticama i preustrojio zaklade od javnog interesa koje upravljaju imovinom procijenjenom na oko 8,5 mlrd. eura (Bloomberg, Telex). Mađarska je 10. srpnja pristupila Uredu europskog javnog tužitelja, tijelu EU-a koje istražuje prijevare na štetu europskih financija, i postala 25. država članica koja u njemu sudjeluje (Euronews).

Poljski mediji iz toga izvlače najjasniji vanjski zaključak: uvjetovanje isplate europskog novca natjeralo je Mađarsku na institucionalne promjene, slično kao što je ranije djelovalo u poljskim sukobima Bruxellesa i vlade Donalda Tuska (OKO.press). Hoće li se takva ocjena održati, ovisi isključivo o provedbi.

Zakoni nisu institucije

Najambiciozniji zakoni malo znače ako iza njih ne stoji provedba. U vlastitoj procjeni mađarskog plana oporavka Komisija navodi što bi Tijelo za integritet trebalo raditi: otkrivati prijevare, provjeravati imovinske kartice i intervenirati kada postupci javne nabave upućuju na namještanje (procjena Komisije). Ono što zasad nedostaje jest dokaz da to doista radi. Nema javnih podataka o tome koliko je postupaka javne nabave Tijelo zaustavilo, koliko je imovinskih kartica provjerilo ni jesu li se promijenili obrasci dodjele poslova poduzećima povezanima s politikom.

Organizacije civilnog društva upozorile su prije objave izvješća da godišnji ciklus vladavine prava može postati administrativna vježba ako preporuke ne budu vezane uz rokove i stvarno praćenje provedbe (Europska federacija novinara). Dosadašnja praksa Komisije pojačava tu sumnju. Bruxelles je 2023. pod Orbánom, a zatim 2024. u slučaju poljske Tuskove vlade, krenuo prema oslobađanju sredstava prije nego što je potpuna usklađenost bila potvrđena, što otvara pitanje funkcionira li uvjetovanost kao vjerodostojan instrument provedbe ili kao politički pregovarački alat (CER).

Rok iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koji istječe u kolovozu 2026., dodatno sužava prostor. Ako reforme i ulaganja do tada ne budu dovršeni, Mađarska može trajno izgubiti pristup preostalom novcu iz fonda oporavka (stranica Komisije o mađarskom planu oporavka). Komisija je zato pred vlastitim testom odgovornosti: provjeriti provedbu temeljito, unatoč političkom pritisku i kratkom roku, ili ponovno isplatiti novac prije nego što stignu dokazi. O tome će ovisiti je li uvjetovanost stvarna prepreka zlouporabi europskog novca ili samo prolaz s povremenom kontrolom.