Fidesz drži ključ za €16.4 billion

Péter Magyar i Ursula von der Leyen u četvrtak su objavili politički dogovor o odmrzavanju 16,4 mlrd. eura sredstava EU-a za Mađarsku, novca koji je vladi Viktora Orbána od 2022. bio blokiran zbog korupcije i kršenja vladavine prava. Europska komisija time je snažnije nego ikad vezala isplatu novca uz pretpostavku da promjena vlasti može opravdati ponovno otvaranje europske blagajne. Dogovor dolazi u trenutku kada je glavni instrument EU-a za kažnjavanje demokratskog nazadovanja istodobno pod sudskim, političkim i presedanskim pritiskom.

27 mjerila i jedan problem s vetom

Iznos od 16,4 mlrd. eura nije blokiran jednim mehanizmom. Dio se odnosi na sredstva iz fonda za oporavak nakon pandemije, dio na kohezijski novac zamrznut prema Uredbi o uvjetovanosti, zakonu iz 2021. koji Bruxellesu dopušta obustavu isplata kada kršenje vladavine prava ugrožava europski proračun, a dio na zasebnu tranšu zaustavljenu zbog zaklada koje su preuzele sveučilišta i bolnice te ih izmaknule demokratskom nadzoru. Računovodstvena podjela manje je važna od političke činjenice: da bi novac doista krenuo, mora se razgraditi institucionalna mreža koju je Fidesz gradio četrnaest godina.

Mađarska do 31. kolovoza mora ispuniti 27 „supermjerila”: pristupiti Uredu europskog javnog tužitelja, tijelu EU-a koje istražuje prekogranične prijevare s europskim novcem, ojačati Upravu za integritet, kazneno sankcionirati lažne imovinske kartice i početi razgrađivati sustav javnih zaklada (Infostart). Komisija svako mjerilo provjerava zasebno prije bilo kakve isplate. Nijedan formalni korak potreban za stvarni prijenos novca, uključujući glasanje Vijeća o izmijenjenom mađarskom planu oporavka, još nije dovršen. Zasad postoji politički dogovor, ali ne i nalog za plaćanje.

Slaba točka dogovora nalazi se u mađarskom parlamentu. Magyar ima samo 68 od 199 zastupničkih mjesta. Za promjenu ustava kojom bi se razgradio sustav javnih zaklada potrebna je dvotrećinska većina, što znači da su mu nužni Fideszovi glasovi. Stranka koja je te institucije stvorila sada ima veto nad njihovim uklanjanjem. Magyarova vlada dio mjerila može ispuniti običnim zakonima i izvršnim odlukama, ali reforme koje Bruxelles smatra najvažnijima izravno udaraju u Orbánov parlamentarni blok.

Poljski presedan

Sličan obrazac već se vidio prije dvije godine. Bruxelles je 2024., nakon izborne pobjede Donalda Tuska, Poljskoj odblokirao 137 mlrd. eura, prihvativši reformska obećanja nove vlasti. Dvije godine poslije poljski Ustavni sud i dalje je paraliziran. Tuskova vlada i predsjednik Andrzej Duda međusobno odbijaju objavljivati sudske odluke, a Europski sud za ljudska prava u svibnju 2026. presudio je da poljski postupak imenovanja sudaca i dalje krši temeljna prava. Reforme na temelju kojih je novac pušten nikada nisu provedene.

Potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley nazvala je to „poljskom pogreškom” i zatražila isplate u koracima, a ne jednokratno odmrzavanje većih iznosa. Mađarski dogovor slijedi isti predložak: nova vlada, brz politički dogovor, otključavanje novca prije provjerene provedbe. Razlika je u tome što je Magyarova parlamentarna matematika slabija nego što je Tuskova ikada bila.

Sudovi bi se mogli umiješati prije isteka roka 31. kolovoza. Neobvezujuće mišljenje nezavisne odvjetnice Tamare Ćapete iz veljače 2026. u predmetu C-225/24 navodi da bi ranije djelomično odmrzavanje 10,2 mlrd. eura Orbánovoj Mađarskoj trebalo poništiti jer se usklađenost ne može procjenjivati samo prema tekstu zakona, nego traži „učinkovitu provedbu” u širem ustavnom okruženju (eucrim). Sud Europske unije još nije presudio. Ako presuda stigne prije 31. kolovoza, mogla bi pooštriti pravni standard upravo za dogovor koji je Komisija sada predstavila kao uspjeh.

Pritisak da se mehanizam ukine

Mađarski dogovor već mijenja raspravu o uvjetovanosti daleko izvan Budimpešte. Dan prije objave, talijanski Zastupnički dom usvojio je rezoluciju kojom traži ukidanje financijskih sankcija za kršenje vladavine prava u sljedećem proračunskom ciklusu EU-a, koji počinje 2028. Šest sjevernih i baltičkih država traži suprotno: Austrija, Njemačka, Nizozemska, Švedska, Estonija i Finska u dokumentu od 14. svibnja zatražile su „snažniju i dosljedniju” provedbu uvjetovanosti te predložile da sankcije postanu automatske osim ako ih kvalificirana većina vlada ne odluči ukinuti. U takvom sustavu veće države imaju veću težinu, ali nijedna država ne može sama blokirati odluku.

U Slovačkoj je rezolucija Europskog parlamenta od 20. svibnja, usvojena s 347 glasova za i 165 protiv, pozvala Komisiju da iste instrumente primijeni i protiv vlade Roberta Fica. Slovački mediji mađarske godine zamrznutih sredstava ne prikazuju kao model, nego kao upozorenje na gospodarsku stagnaciju.

Mehanizam uvjetovanosti sada čeka sudsku odluku koja bi mogla pooštriti pravila isplate, europsku desnicu koja ga želi ukinuti i poljsko iskustvo koje pokazuje da obećanja bez provedbe lako postaju zadani ishod. Mađarska je trebala biti najpovoljniji slučaj za taj instrument: nova vlada prihvatljiva Bruxellesu i Komisija spremna nagraditi demokratsku promjenu. No rok 31. kolovoza ovisi o tome hoće li Fidesz glasati za razgradnju struktura koje je sam stvorio. To je rizik koji je Bruxelles upravo preuzeo.