Mađarska pristala na dva nova pregovaračka bloka

Svih 27 vlada država članica EU-a 12. listopada pristalo je otvoriti još dva klastera u pristupnim pregovorima s Ukrajinom i Moldovom, o jedinstvenom tržištu i gospodarskoj konkurentnosti (Byrneova objava, DPA). Mađarska je pristanak uvjetovala time da ukrajinski parlament donese zakon o školovanju na manjinskim jezicima; glasovanje je održano istoga dana. Pregovori se formalno otvaraju danas u Luxembourgu.

Dogovor je objavio Thomas Byrne, irski ministar za europska pitanja. Irska trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, a ta se rotirajuća dužnost sastoji od vođenja sastanaka vlada država članica.

Kako je zakon o školstvu omogućio Mađarskoj da pristane

Za svaki korak u ukrajinskim pregovorima potrebna je jednoglasna suglasnost. Svaka vlada EU-a mora pristati prije otvaranja klastera, skupine tematski povezanih pregovaračkih poglavlja (pregovarački okvir). Tako svaka prijestolnica dobiva pravo veta, a Mađarska ga je iskoristila i u rujnu, usporivši napredak Ukrajine (Euronews).

Mađarsko nezadovoljstvo ima dugu povijest. Venecijanska komisija, skupina pravnih stručnjaka Vijeća Europe, 2017. je kritizirala izmjene ukrajinskog obrazovnog sustava kojima je smanjena nastava na manjinskim jezicima u srednjim školama (Venecijanska komisija).

Početkom ovog mjeseca Mađarska je pozdravila nacrt zakona iz Kijeva, ali poručila da će pristati tek nakon glasovanja u parlamentu (Reuters). Tog smo tjedna jedan korak opisali kao ukidanje mađarskog veta (To Brief); zapravo su veleposlanici država članica pri EU-u 7. listopada samo pozvali obje kandidatkinje da dostave pregovaračka stajališta (Kyiv Independent).

Ukrajinski parlament, Verkhovna Rada, 12. listopada usvojio je zakon s 266 glasova (zapisnik sjednice Rade). Zakonom se poseban status daje školama u kojima više od polovice učenika uči na manjinskom jeziku koji je službeni jezik EU-a, primjerice mađarskom ili rumunjskom, a nastava na tom jeziku štiti se i pri reorganizaciji škola (Interfax-Ukraine).

Mađarska ministrica vanjskih poslova Anita Orbán rekla je da je glasovanje omogućilo Budimpešti da pristane. Dodala je da je važna provedba zakona te da će je Mađarska pratiti zajedno s manjinskim organizacijama u Zakarpatju, zapadnoj ukrajinskoj regiji u kojoj živi mađarska zajednica (Telex).

Moldova je čekala zbog spora u kojem nije sudjelovala

Moldova nije imala nikakvu ulogu u sporu oko školstva. Pregovara zasebno i priprema vlastita stajališta. Cristina Gherasimov, zamjenica moldovskog premijera zadužena za europske integracije, 7. listopada potvrdila je da je njezina vlada pozvana dostaviti ih (MOLDPRES).

Upada u oči vremenski slijed. Moldova je poziv dobila istoga dana kad i Ukrajina, istoga dana dobila zeleno svjetlo i istoga dana počinje pregovore. Najjednostavnije je objašnjenje da vlade EU-a nisu htjele pogurati Moldovu dok je Ukrajina blokirana, što bi značilo da je spor Budimpešte i Kijeva određivao raspored treće zemlje. To je ipak samo zaključak iz slijeda događaja: ni Kišinjev ni Bukurešt nisu objavili zašto su dvije vremenske linije ostale povezane.

Što se danas otvara, a što ostaje zatvoreno

Današnji sastanci su pristupne konferencije, formalne sjednice na kojima vlade EU-a iznose usuglašeno stajalište; održavaju se zasebno za svaku kandidatkinju (Vijeće EU-a: Ukrajina, Vijeće EU-a: Moldova). Za Ukrajinu se nastavljaju na klaster o vladavini prava, otvoren u lipnju, i klaster o vanjskim odnosima, otvoren u srpnju (Vijeće EU-a).

Nakon toga još će čekati otvaranje dva klastera: zeleni program te klaster koji obuhvaća poljoprivredu, regionalne fondove i proračun. U toj se drugoj cjelini otvara pitanje novca za poljoprivrednike i siromašnije regije nakon ulaska u EU. Vlade članica još nisu dogovorile zajedničko stajalište o poljoprivrednim mjerama (Agra).

Europska komisija predložila je 6. listopada da se o takvim međukoracima odlučuje kvalificiranom većinom, a da se za konačan prijam zadrži jednoglasnost (pitanja i odgovori Komisije). Za kvalificiranu većinu potrebno je najmanje 15 od 27 država koje zajedno predstavljaju 65 posto stanovništva EU-a (Ugovor o EU-u). Vlade koje danas imaju pravo veta morale bi pristati na tu promjenu. Na raspravi o europskim poslovima u nizozemskom Senatu 29. rujna govornici su zagovarali zadržavanje jednoglasnosti za važne odluke o pristupanju (zapisnik Prvog doma nizozemskog parlamenta).

Dosad objavljeni podaci daju jasan zaključak. Mađarska je postavila uvjet: glasovanje u parlamentu susjedne zemlje. Pristala je istoga dana kad je uvjet ispunjen, uz zadržavanje uloge u praćenju provedbe zakona. Prema sadašnjim pravilima, za otvaranje dva preostala klastera potrebna je suglasnost svih vlada (pregovarački okvir), a i plan Komisije zadržava pravo veta na konačan prijam. Podaci ne otkrivaju tko je odlučio da Moldova čeka zajedno s Ukrajinom. Kišinjev i vlade EU-a koje imaju pravo veta duguju objašnjenje.