Mađarska potpisala, mreža još čeka

Mađarska državna razvojna banka potpisala je pet ugovora kojima se novac iz europskog fonda za oporavak usmjerava u modernizaciju elektroenergetske mreže i ugradnju pametnih brojila. Jedna politički povezana tvrtka isključena je iz programa zbog pitanja transparentnosti. Rok za ispunjenje uvjeta istječe 31. kolovoza, za devet dana. Ono što ugovori zasad nisu proizveli jest ijedan kilometar novoga kabela ili ijedno ugrađeno brojilo.

Papiri su potpisani. Mreža nije izgrađena.

Ministar István Kapitány objavio je 22. kolovoza da su ugovori potpisani (24.hu, Telex). Potpisnici su Magyar Fejlesztési Bank, odnosno MFB, mađarska državna razvojna banka, zatim MAVIR, nacionalni operator prijenosnog sustava, E.ON, komunalna tvrtka njemačkog podrijetla koja upravlja distribucijom u Mađarskoj, te MVM, državna energetska skupina.

Novac dolazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog fonda uspostavljenog nakon pandemije, iz kojega se državama članicama isplaćuje novac tek kada Bruxelles potvrdi da su ispunile dogovorene reformske i ulagačke ciljeve (Europska komisija). Vlada je paket od gotovo 500 mlrd. forinti, odnosno oko 1,2 mlrd. eura, opisala kao još jedan korak u „vraćanju europskog novca kući” (Népszava).

Tu formulaciju treba čitati oprezno. Kako je To Brief izvijestio prije tri dana, mađarski ustavni sud još razmatra jedan od zakona na kojima počiva paket usklađivanja s europskim uvjetima, a Europska komisija još nije donijela odluku o isplati povezanu s tim ciljevima.

Oko 486 mlrd. forinti namijenjeno je jačanju elektroenergetske mreže kako bi mogla prihvatiti više solarne i vjetroenergije (444.hu). Dodatnih 54 mlrd. forinti ide za pametna brojila. Stope potpore razlikuju se: distribucijskim tvrtkama pokriva se do 75 posto troškova, MAVIR-u do 90 posto, dok se pametna brojila financiraju u cijelosti (Portfolio). To znači da operatori za mrežni dio moraju osigurati i vlastiti kapital, što iz programa praktično isključuje one koji nemaju dovoljno duboke bilance.

Riječ je o domaćim ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava. MFB nastupa kao posrednik, a MAVIR, E.ON i MVM tvrtke su koje će novac trošiti (kormany.hu). Mađarski financijski portal Portfolio sažeo je stvar izravno: potpisima je završena administrativna faza i „praktična provedba sada može početi” (Portfolio). Fizički radovi, dakle, počinju nakon objave, a ne prije nje.

Europski uvjeti promijenili su popis korisnika

Jedna je tvrtka isključena. MFB je OPUS TITÁSZ, koji mađarski poslovni mediji povezuju s oligarhom Lőrincem Mészárosem, izbacio i iz programa mrežnih ulaganja i iz programa pametnih brojila zbog pitanja transparentnosti (Világgazdaság). OPUS TITÁSZ ocijenio je povlačenje potpore neutemeljenim (Alternativ Energia).

To je najopipljiviji znak da europski uvjeti nisu ostali samo formalnost, nego su doista utjecali na to tko može primiti novac. Mađarska je u kolovozu pooštrila kontrole nad fondovima, uključujući obveznu uporabu ARACHNE+, alata Europske komisije za rudarenje podataka u svrhu otkrivanja prijevara, te provjere sukoba interesa (Schoenherr).

Bruxelles sada mora procijeniti mogu li nove provjere stvarno spriječiti trošenje novca u korist povezanih interesa ili samo uredno popuniti dokumentaciju prije isteka roka. Rok za ispunjenje ključnih ciljeva istječe 31. kolovoza, krajnji rok za podnošenje zahtjeva za isplatu je 30. rujna, a Komisijine isplate moguće su do 31. prosinca (Schoenherr). Nakon toga se nepotrošeni novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost trajno gubi.

Zašto je mreža važna i izvan Mađarske

Mađarsko usko grlo u elektroenergetskoj mreži nije samo građevinski problem. Kada je mreža preslaba, solarne i vjetroelektrane ne mogu se priključiti ili moraju biti isključene, pa se čista energija rasipa, a troškovi sustava rastu za sve korisnike.

Problem je širi od Mađarske. U srednjoj Europi novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost ulazi u mreže čije fizičko proširenje traje godinama. Rumunjski Transelectrica u 2026. spojio je više od 2.500 MW novih proizvodnih i skladišnih kapaciteta na mrežu (InvesTenergy), a rumunjski izvoz prema Mađarskoj u razdobljima snažne solarne proizvodnje dosezao je oko 3.974 MW (xchg.ro). Jača mađarska mreža omogućila bi zemlji da prihvati ili proslijedi više te uvezene energije, umjesto da zapinje na lokalnim ograničenjima, što bi prekogranični koridor učinilo korisnijim za obje države.

Ugovori nisu puka promidžba. Imenovani operatori potpisali su sporazume, politički povezana tvrtka prošla je negativnu provjeru, a ulaganje u mrežu stvarna je potreba. No upravo u razmaku između potpisanog ugovora i infrastrukture koja radi počinje test odgovornosti. Sljedeći dokazi dolaze odvojeno i kasnije: Komisijina potvrda isplate, dodijeljeni natječaji, ugrađena brojila, puštene u rad trafostanice i izmjereno povećanje kapaciteta. Do tada je Mađarska završila papirologiju. Mreža još čeka.