Mađarska čeka odluku o €16.4 billion

Mađarski predsjednik Tamás Sulyok potpisao je antikorupcijski i transparentni paket kojim vlada premijera Pétera Magyara pokušava otvoriti put prema 16,4 milijarde eura zamrznutih sredstava EU-a (Telex, Portfolio). Parlament je paket odobrio tri dana ranije, sa 142 glasa za i 39 protiv.

Potpis predsjednika zatvara domaći dio postupka. Ne oslobađa nijedan euro. O tome sada odlučuju Europska komisija, izvršno tijelo EU-a koje provjerava jesu li države ispunile reformske obveze, a za dio novca i nacionalne vlade koje glasuju u Vijeću EU-a.

Tri fonda, tri čuvara

Iznos od 16,4 milijarde eura nije jedan paket novca. Takav prikaz zamagljuje tko nad kojim dijelom ima stvarnu kontrolu.

Oko 10 milijardi eura dolazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost, postpandemijskog fonda EU-a iz kojeg se novac isplaćuje tek kada država ispuni unaprijed dogovorene reformske ciljeve. Komisija procjenjuje napredak, a zatim nacionalne vlade u Vijeću odobravaju isplatu (stranica Komisije o RRF-u).

Još 4,2 milijarde eura suspendirano je prema uredbi o uvjetovanosti vladavinom prava, zakonu iz 2020. koji EU-u omogućuje rezanje sredstava kada demokratsko nazadovanje ugrožava proračun Unije. Za ukidanje te suspenzije potrebna je kvalificirana većina u Vijeću, sustav glasovanja u kojem veće države imaju veću težinu, a nijedna članica ne može sama staviti veto (EUR-Lex, CER).

Dodatnih 2,2 milijarde eura iz regionalnog razvoja ovisi o tome hoće li Komisija potvrditi da Mađarska ispunjava uvjete povezane s akademskom slobodom i upravljanjem institucijama (Euronews, Brussels Signal).

Što zakon mijenja i što Komisija mora provjeriti

Reforme nisu samo deklarativne. Zakon mijenja oko 30 postojećih propisa. Mađarskom Tijelu za integritet daje veće ovlasti za intervenciju u sumnjive postupke javne nabave, kazneno sankcionira lažne izjave o imovini i razgrađuje zaklade od javnog interesa, poznate kao KEKVA-e, preko kojih je javna imovina prebacivana upravama politički povezanima s vlašću (DW). Upravo su ti kanali korupcije bili među razlozima za zamrzavanje novca.

Donošenje zakona i njegova provedba dvije su različite stvari. Komisija je sada pred odlukom na kojoj je već prije pokazala slabost: hoće li tekst zakona smatrati dovoljnim ili će tražiti dokaz da nova pravila stvarno djeluju.

Godine 2023. Komisija je odmrznula sredstva za Mađarsku Viktora Orbána prije nego što su reforme bile potpuno provedene. Nezavisni odvjetnik Suda pravde EU-a u veljači je ocijenio da je Komisija time prekoračila ovlasti i preporučio Sudu da poništi tu raniju odluku o oslobađanju sredstava (European Relations, NDFR). Ako Sud prihvati takvo stajalište, buduće isplate morat će počivati na provjerenoj provedbi, a ne samo na zakonodavnim obećanjima. Presuda se očekuje kasnije ove godine.

Rokovi dodatno sužavaju prostor za manevriranje. Prema mađarskim izvješćima, najveći blok iz fonda za oporavak traži ispunjenje svih uvjeta do kraja kolovoza, dok zahtjevi za isplatu moraju biti predani u rujnu (Telex). Komisija zato ima približno dva mjeseca da procijeni može li antikorupcijsko tijelo s tek proširenim ovlastima stvarno zaustaviti sumnjive natječaje i jesu li imovina i ovlasti KEKVA zaklada doista vraćene u javne ruke. Odbor Europskog parlamenta za proračunski nadzor zakazao je saslušanje povjerenika za 14. srpnja kako bi zatražio odgovore (Euronews).

Presedan izvan Budimpešte

Ishod je važan i izvan Mađarske jer će pokazati koliko ozbiljno funkcionira europska pogodba reforme za novac. Poljsko iskustvo pokazalo je da Komisija može prijeći s potpune blokade na fazne isplate kada nova vlada počne ispunjavati preuzete obveze (Bankier). Mađarski slučaj složeniji je jer uključuje tri različita pravna instrumenta, a ne jedan. Usporedba sa Slovačkom, gdje je vlada Roberta Fica oslabila neovisnost tužiteljstva dok Mađarska sada pokušava ići u suprotnom smjeru, pojačat će pritisak na Komisiju da objasni zašto zakoni jedne države prolaze, a druge ne (Denník N, IBA).

Dok se pregovara o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a, svaka će vlada gledati što Bruxelles priznaje kao stvarnu reformu. Ako je dovoljan potpisani zakon, model reforme za sredstva opstaje, ali gubi snagu prisile. Ako Komisija najprije zatraži dokaz da institucije rade, riskira kazniti vladu koja doista pokušava razgraditi sustav koji je naslijedila. Ovoga ljeta izbor je između brzine i vjerodostojnosti, a Komisija do kolovoza teško može isporučiti oboje.