Mađarska s 700 MW otključava novac EU-a

Mađarska od 2016. ima tek oko 330 MW instalirane snage vjetroelektrana, toliko malo da se jedva vidi na europskoj karti obnovljive energije (Telex). Promjenu sada ne gura domaća energetska strategija, nego europski novac. Europska komisija 19. lipnja odobrila je Mađarskoj oko 10 mlrd. eura, pri čemu je više od polovice iznosa namijenjeno klimatskim ciljevima (Euronews, Portfolio). No novac neće stići automatski: Budimpešta najprije mora promijeniti način na koji funkcionira njezin elektroenergetski sustav.

Mreža, a ne turbine

Ministar energetike István Kapitány najavio je 24. lipnja natječaj za najmanje 700 MW nove snage u vjetroelektranama, a nacrt uvjeta trebao bi sredinom srpnja ići u javno savjetovanje (444). Već bi taj jedan krug više nego udvostručio postojeće mađarske kapacitete. Dugoročniji je cilj dosegnuti do 4 GW do 2030., premda su mađarski mediji upozorili na jednostavnu, ali važnu razliku: instalirana snaga vjetroelektrane označuje najveću moguću proizvodnju u idealnim uvjetima, a ne stalnu isporuku kakvu daje nuklearni reaktor (VG, 24.hu).

Same turbine malo znače ako ih mreža ne može prihvatiti. Isti tjedan vlada je namijenila 479,7 mlrd. forinti za modernizaciju elektroenergetske mreže i 53,3 mlrd. forinti za pametna brojila, odnosno digitalna brojila koja ne mjere samo koliko je struje potrošeno, nego i kada je potrošena (Telex). Prema tvrdnjama vlasti, modernizirana mreža mogla bi poduprijeti više od 4.800 MW novih priključaka za obnovljive izvore (Budapest Times).

Usko grlo nije samo mađarsko. U Poljskoj se više od 61 mlrd. zlota iz energetskog fonda vrijednog 67,2 mlrd. zlota usmjerava prema mrežama, a ne prema novim proizvodnim postrojenjima (GramwZielone). Rumunjska je već primila oko 12,97 mlrd. eura iz fondova za oporavak, ali se i dalje suočava s ozbiljnim zastojima u priključenju novih projekata na mrežu (European Commission Romania).

Što Bruxelles zapravo plaća

Europska komisija ne financira samo kabele i trafostanice. Revidirani mađarski plan traži promjene pravila na tržištu električne energije: reformu mrežnih naknada, dakle pitanja tko plaća priključenje novih izvora i održavanje mreže, te uvođenje dinamičnog određivanja cijena, pri kojem se cijena struje mijenja ovisno o dobu dana kako bi potrošači bili nagrađeni kada troše energiju u satima veće proizvodnje iz vjetra i sunca (Portfolio).

Sve to prolazi kroz europski Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), poslijepandemijski fond iz kojega države dobivaju novac tek nakon što ispune dogovorene reformske korake (ECA). Zasebno energetsko poglavlje, REPowerEU, usmjerava oko 704,5 mil. eura prema razvoju mreže, djelomice financirano prihodima od dražbi u europskom sustavu trgovanja emisijama ugljika (European Commission). Isplata nema dok Budimpešta ne ispuni mjerila vezana uz borbu protiv korupcije, transparentnost javne nabave i sudski nadzor (Euronews).

Prvi dobivaju operatori mreže i ulagači u vjetroelektrane, jer im europski novac smanjuje trošak, a planirana priključna snaga otvara prostor za projekte. Kućanstva bi korist mogla vidjeti kasnije, ali samo ako pametna brojila, nove tarife i opskrbljivači doista omoguće pomicanje potrošnje u jeftinije sate. Ako se to ne dogodi, trošak modernizacije mreže mogao bi se pojaviti na računima prije nego što se osjete uštede od obnovljive energije. Bespovratna sredstva financiraju europski porezni obveznici kroz zajedničko zaduživanje EU-a, dok otplata zajmova ostaje na mađarskim poreznim obveznicima.

Prvi test stiže u srpnju

Mađarska je dosad iskoristila tek mali dio svoje omotnice iz Mehanizma za oporavak i otpornost, znatno manje od prosjeka isplata u EU-u. Samo odobrenje plana taj zaostatak ne zatvara.

Jedan upravljački rizik posebno se ističe. Dio novca za mrežu mogao bi ići preko državne razvojne banke MFB kao jedan veliki prijenos, što znači da bi Bruxelles odobrio krupnu isplatu prije nego što vidi upravljaju li se pojedinačni projekti ispod te razine kako treba (Hungarian Conservative). Takva konstrukcija mogla bi oslabiti provjere po projektu za koje Komisija tvrdi da ih zahtijeva.

Nacrt uvjeta za natječaj za vjetroelektrane, očekivan sredinom srpnja, bit će prvi stvarni test: tko se može javiti, kako se dodjeljuju prava priključenja i ima li neovisni nadzor stvarnu snagu. Europski novac gurnuo je Mađarsku prema zaokretu koji desetljeće domaće politike nije proizvelo. Sada je ključno jesu li pravila natječaja i kontrole potrošnje oblikovani tako da proizvedu stvarnu infrastrukturu ili samo omoguće protok sredstava bez odgovornosti koja uz njih dolazi.